BOLNICA Sestre milosrdnice u Zagrebu osnovana je 16. veljače 1846. godine. Toga je dana bolnica započela s radom u skromnim prostorijama južnog krila samostana u Frankopanskoj ulici. Na samom početku imala je svega 12 kreveta, a njezina je osnovna misija bila pružanje zdravstvene njege bolesnicima kojima je bila potrebna pomoć.

Osnivanje bolnice bio je odgovor na tadašnji nedostatak organizirane zdravstvene skrbi u Zagrebu. Vodstvo bolnice preuzele su časne sestre, koje su već imale iskustvo u pružanju medicinske pomoći u Europi. Premda je osnovana s ciljem pružanja medicinske skrbi ženama, od početka je bila otvorena za sve, a liječenje je bilo besplatno za svakoga tko nije mogao platiti usluge.

Prvi koraci prema suvremenoj bolnici

S obzirom na rastući broj pacijenata i sve veću potrebu za medicinskim uslugama, bolnica se ubrzo počela širiti. Do kraja 19. stoljeća bolnica je postala nezaobilazna zdravstvena ustanova u Zagrebu, čija je kvaliteta usluga prepoznata i izvan granica grada.

Bolnica Sestre milosrdnice 1871. godine preselila se u novu zgradu u Ilici, gdje je povećala kapacitet na 200 kreveta. Ova je lokacija bila privremeno rješenje, jer se već tada planirala izgradnja moderne bolničke ustanove koja bi mogla zadovoljiti sve potrebe stanovništva.

Izgradnja moderne bolnice u Vinogradskoj

Pravi iskorak dogodio se krajem 19. stoljeća kada je započela gradnja suvremene bolnice na novoj lokaciji u Vinogradskoj ulici. Gradnja je započela 1893. godine, a bolnica je svečano otvorena 15. srpnja 1894. godine. Projekt bolnice osmislio je arhitekt Kuno Weidmann, a bolnica se sastojala od više zgrada koje su bile namijenjene različitim medicinskim specijalnostima. Tu istu bolnicu posjetio je car Franjo Josip I. prilikom svog posjeta Zagrebu 1895. godine.

Nova bolnica imala je kapacitet znatno veći od prethodnih objekata te je u to vrijeme bila jedna od najmodernijih bolničkih ustanova u ovom dijelu Europe. Opremljena najnovijom medicinskom tehnologijom, bolnica je pružala sveobuhvatnu medicinsku skrb, a odjel kirurgije bio je među najpoznatijima u regiji. Imali su rentgenski aparat već 1901. godine, svega par godina nakon njegova izuma.

Bolnica Sestre milosrdnice u 20. stoljeću

Tijekom 20. stoljeća bolnica Sestre milosrdnice nastavila se razvijati te je uvela brojne inovacije u području medicinske skrbi. Posebno je postala poznata po svom doprinosu u razvoju onkologije, radiologije i kirurgije. Početkom stoljeća osnovani su specijalizirani odjeli za različite grane medicine.

U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata bolnica je proširena, a njezin status unaprijeđen je u suvremeni klinički bolnički centar. Postala je ključna institucija za edukaciju novih generacija liječnika, a broj odjela i specijalizacija kontinuirano se povećavao.

Bolnica je bila od iznimne važnosti tijekom Prvog svjetskog rata. Tadašnji doktori i medicinsko osoblje izražavali su kritiku aktualnim vlastima što Zagreb još uvijek nema Medicinski fakultet. MEF je osnovan tek 1917. godine.

Zagrepčani ju često nazivaju Vinogradskom bolnicom iako joj to nikad nije bio službeni naziv.