OPENAI, tvorac ChatGPT-a, pobijedio je u finalu turnira čiji je cilj bio proglasiti najboljeg šahovskog igrača među umjetnim inteligencijama, nadigravši Grok 4, model tvrtke xAI u vlasništvu Elona Muska.

Iako se šah desetljećima koristi za testiranje napretka računala, ovaj turnir nije uključivao strojeve posebno programirane za igru šaha, već AI sustave razvijene za svakodnevne zadatke. OpenAI-jev model o3 ostao je neporažen i u finalu svladao Grok 4, produbivši rivalstvo dviju kompanija čiji čelnici – Sam Altman i Elon Musk – tvrde da imaju najpametnije modele na svijetu.

Grok uporno gubio kraljicu, OpenAI bez greške

Treće mjesto osvojio je Googleov model Gemini, pobijedivši drugi OpenAI-jev model. Grok 4 je u finalnim partijama napravio niz grešaka, uključujući višekratni gubitak kraljice, što je omogućilo OpenAI-ju niz uvjerljivih pobjeda.

“Do polufinala se činilo da ništa ne može zaustaviti Grok 4 na putu do naslova”, rekao je Pedro Pinhata s portala Chess.com. “No iluzija se srušila posljednjeg dana turnira.” Šahovski velemajstor Hikaru Nakamura komentirao je na prijenosu uživo: “Grok je napravio toliko pogrešaka u ovim partijama, a OpenAI nije.”

Prije finala Musk je na X-u napisao da je uspjeh njegova modela u ranijim partijama bio “nuspojava” i da se na šah gotovo nije trošio razvojne resurse.

Šah kao test umjetne inteligencije

Turnir je održan na Googleovoj platformi Kaggle, gdje se sustavi umjetne inteligencije natječu u različitim zadacima. Tijekom tri dana, osam velikih jezičnih modela iz OpenAI-ja, xAI-ja, Googlea, Anthropica te kineskih tvrtki DeepSeek i Moonshot AI igralo je međusobno.

Šah i druge strateške igre poput Goa često se koriste za testiranje sposobnosti modela da uče i razvijaju optimalne strategije. U kasnim 2010-ima Googleov program AlphaGo pobijedio je niz svjetskih prvaka u Gou, nakon čega se južnokorejski velemajstor Lee Se-dol povukao iz natjecanja, rekavši da “postoji entitet koji se ne može pobijediti”.

U kasnim 1990-ima šahovske legende igrale su protiv tada najmoćnijih računala, a pobjeda IBM-ova Deep Bluea nad Garijem Kasparovom 1997. smatra se prekretnicom u dokazivanju računalnih mogućnosti. Kasparov je godinama poslije tu inteligenciju usporedio s budilicom – ali, kako je rekao, “to što se radilo o budilici od 10 milijuna dolara mi nije olakšalo situaciju”.