GOTOVO tri milijuna ljudi diljem svijeta boluje od multiple skleroze (MS), a znanstvenici su otkrili da ovu bolest vjerojatno uzrokuje virus s kojim se većina nas zarazi tijekom života.

Naš je mozak poput orkestra električnih aktivnosti. Milijarde pojedinačnih živčanih stanica, neurona, šalje precizne električne signale. Kada se oni spoje, nastaje simfonija naše svjesnosti, misli i emocija, piše BBC.

Multipla skleroza sabotira cijeli taj proces, odnosno naš imunološki sustav okreće se protiv neurona i oni više ne mogu usklađeno "svirati", a rezultat može imati katastrofalne posljedice po naše tijelo.

Prema nedavnim istraživanjima, Epstein-Barrov virus, odnosno virus herpesa koji je uzročnik infektivne mononukleoze, vrlo je vjerojatno glavni okidač za multiplu sklerozu.

"Imamo vrlo, vrlo jak dokaz da ovaj virus vjerojatno uzrokuje multiplu sklerozu", rekao je neurolog Gavin Giovannoni sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu.

Bolest poljupca

Epstein-Barrov virus (EBV) je toliko čest da će se većina nas njime zaraziti tijekom života. Mnogi neće ni primijetiti da su inficirani. Bolest se kolokvijalno naziva i "bolest poljupca" jer se prenosi slinom. Epstein-Barrov virus (EBV), poznat i kao humani herpesvirus 4, nije pronađen u čovjekovu okolišu i nije jako zarazan.

Prenosi se tjelesnim tekućinama, osobito slinom, ali i krvlju i sjemenom tekućinom te transplantacijom organa ili transfuzijom krvi. Samo pet posto bolesnika zarazi se od osobe s akutnom infekcijom. Infekcija u ranom djetinjstvu češća je u obiteljima nižega socioekonomskog statusa i u prenapučenim uvjetima stanovanja.

Mononukleoza se manifestira umorom, groznicom, osipom i jako otečenim žlijezdama, a istraživači vjeruju da bi Epstein-Barrov virus mogao postati i doživotna pritajena infekcija koja može biti jedan od glavnih uzroka razvoja multiple skleroze.

Detalji studije

Da bi utvrdili povezanost EBV-a i multiple skleroze, znanstvenici su proveli studiju na 955 mladih odraslih osoba kojima je multipla skleroza dijagnosticirana dok su aktivno služili vojsku. 

Analizirali su uzorke seruma koji je vojska ispitanicima uzimala svake dvije godine te su određivali EBV status vojnika u vrijeme uzimanja prvog uzorka, kao i odnos između infekcije EBV-om i pojave multiple skleroze za vrijeme aktivne vojne dužnosti.

Studija naziva Longitudinal analysis reveals high prevalence of Epstein-Barr virus associated with multiple sclerosis pokazala je da se, u usporedbi s uzorcima 10 milijuna vojnih pripadnika rizik od nastanka multiple skleroze povećao 32 puta nakon zaraze Epstein-Barrovim virusom. Znanstvenici su istaknuli da nijedan od ostalih virusa nije povećao rizik od razvoja MS-a.  

"Hipotezu po kojoj EBV utječe na razvoj multiple skleroze naša znanstvena grupa istražuje već nekoliko godina, kao i ostali kolege znanstvenici u svijetu, no ovo je prva studija koja pruža uvjerljive dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi", rekao je Alberto Ascherio, jedan od autora studije, profesor epidemiologije i nutricionizma na Harvardu.

"Mislio sam da nema šanse da EBV može uzrokovati MS"

Kako bismo sa sigurnošću potvrdili da je ovaj virus glavni uzročnik MS-a, potrebno je istraživanje koje će pokazati da se sprječavanjem obolijevanja od EBV-a, sprječava i pojava multiple skleroze.

Ako pogledamo jedan neuron, jedan instrument moždanog orkestra, vidjet ćemo da je obložen masnim slojem izolacije nazvanim mijelinska ovojnica. Upravo ovaj sloj masnoće omogućuje električnim signalima da putuju kroz neurone brzinom od 100 metara u sekundi. No kad nastupi EBV, imunološki sustav napada ovu ovojnicu, ometa električne signale i na kraju oštećuje sam neuron.

Ovisno o tome koji je dio mozga ili leđne moždine zahvaćen, multipla skleroza može uzrokovati ukočenost u udovima, zamagljeni vid, poteškoće pri hodanju, nerazgovijetan govor i probleme s pamćenjem.

Imunolog Bill Robinson sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji je do prije nekoliko godina bio sumnjičav prema teoriji da EBV uzrokuje multiplu sklerozu.

"Nisam u to vjerovao. Svi imaju EBV tako da sam mislio da nema šanse da on može uzrokovati MS", rekao je Robinson.

Istraživanje: B stanice i MS

Sada je promijenio mišljenje i čak vjeruje da je dokazao na koji način virus utječe na mijelinsku ovojnicu. U studiji naziva Clonally expanded B cells in multiple sclerosis bind EBV EBNA1 and GlialCAM koja je objavljena u časopisu Nature, pokazao je da imunološki sustav napada neurone dok misli da se bori protiv EBV-a.

On i njegovi kolege promatrali su B stanice, dio imunološkog sustava koji proizvodi antitijela protiv virusa. Ta se antitijela prikače za napadača i na taj način signaliziraju ostatku imunološkog sustava da ga napadne.

Kod pacijenata s MS-om su primijetili da se antitijela dizajnirana da napadnu dio virusa (protein EBNA1) lijepe za protein u ljudskom mozgu (GlialCAM). Radi se o slučaju "pogrešnog identiteta" na molekularnoj razini.

Naravno, ne obole svi koji su imali mononukleozu od multiple skleroze. U igri su i drugi faktori rizika, poput toga jeste li ženskog spola, traume iz djetinjstva, nedostatak vitamina D i slično.

Možemo li spriječiti pojavu MS-a?

Znanstvenicima će trebati desetljeća istraživanja kako bi se otkrilo cjepivo koje sprječava nastanak multiple skleroze.

Nekoliko tvrtki već radi na cjepivu protiv EBV-a, uključujući Modernu, koja koristi istu tehnologiju koju je upotrijebila pri razvoju cjepiva protiv covida. Međutim, morat će osigurati da ona ne potaknu imunološki sustav na proizvodnju istih lažnih protutijela koja uzrokuju multiplu sklerozu.

Istražuju se i terapije koje ciljaju B stanice zaražene EBV-om i lijekovi koji napadaju sam virus. Giovannoni je rekao da neke studije pokazuju da lijekovi za HIV smanjuju rizik od dobivanja MS-a, pa "postoji mala mogućnost" da antiretrovirusni lijekovi protiv HIV-a mogu djelovati i na MS.

No još uvijek ostaje puno neodgovorenih pitanja. Kada jednom dobijete EBV, on se doživotno nalazi u vašem tijelu jer se zadržava u B stanicama koje stvaraju antitijela. Dakle, pitanje je je li početna infekcija ta koja naš imunološki sustav navodi na pogrešan put ili MS uzrokuje stalna prisutnost tog virusa?