IZMJENE Kaznenog zakona koje se predlažu jer su uvjet za pristupanje Hrvatske OECD-u saborski zastupnici su podržali, međutim oporba je prigovorila da ih je trebalo objediniti s ostalim najavljenim izmjenama.

"Zašto se ove izmjene ne mogu objediniti s ostalim izmjenama kaznenog zakona koje su u najavi", upitao je Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista).

To su pooštravanje kazni za nasilje nad ženama i uvođenje kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

Mrak Taritaš: Učestale izmjene kaznenog zakona nisu dobre

Sličan prigovor ima i Peđa Grbin. "Mijenjamo kazneni zakon, a već u savjetovanju imamo prijedlog izmjena radi pooštravanja kazni za nasilje prema ženama i takozvani 'lex AP' koji je pokušaj zastrašivanja zviždača i medija kako bi se spriječilo da vladine afere cure u javnost", kazao je.

Anka Mrak Taritaš (Glas) istaknula je da bi kazneni zakon trebao nuditi sigurnost i da njegove učestale izmjene nisu dobre. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić pojasnila je da je vlada u šestom mjesecu saznala da mora ići u izmjene zakona, osnažiti određene odredbe, da tijekom ljeta sabor nije zasjedao, a potrebno ih je donijeti do listopada kada ide ocjena Hrvatske.

Za ostale najavljene izmjene kaznenog zakona kazala je da traže sustavniju analizu i dva čitanja i zato sada nisu na raspravi. Izmjenama se Kazneni zakon usklađuje sa standardima Konvencije o suzbijanju podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, usvojenom od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Izmjene zakona preduvjet su za ratifikaciju Konvencije, rekla je Šimundža Nikolić.