U INDUSTRIJI recikliranja plastike, tvornice se zatvaraju jedna za drugom.

Tvrtka za gospodarenje otpadom Biffa zatvorila je svoj pogon u Sunderlandu u veljači, iako je otvoren tek 2022. uz ulaganje od 7 milijuna funti. Konkurentski Viridor ranije je ugasio pogone u Avonmouthu (2022.), Skelmersdaleu (2023.) i ovog ljeta potvrdio da zatvara i onaj u Rochesteru.

Postrojenja se gase jedno za drugim

Sličan val zatvaranja događa se i diljem Europe: veliki igrač Veolia ove će godine ugasiti dva pogona u Njemačkoj, a u Nizozemskoj je lani zatvoreno čak sedam postrojenja za recikliranje plastike. U međuvremenu su Borealis, Dow i Nester odustali od planova za gradnju novih pogona u Europi, prenosi BBC.

Prema podacima udruženja Plastic Recyclers Europe, kontinent je od 2023. izgubio gotovo milijun tona godišnjeg kapaciteta za recikliranje plastike.

"Bez odlučne političke akcije, Europa će zamijeniti vlastitu industriju recikliranja ovisnošću o neodrživom uvozu i rastućim količinama otpada, čime ugrožava svoju gospodarsku otpornost i klimatsko vodstvo", poručili su iz organizacije za BBC.

Azijska plastika jeftinija od europske reciklirane

James McLeary, direktor Biffine divizije za polimere, upozorava da bi zatvaranja mogla biti tek početak, jer industrija u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu prolazi kroz najtežu godinu dosad. Visoki troškovi energije i rada, u kombinaciji s činjenicom da je uvoz nove i reciklirane plastike iz Azije jeftiniji od europske reciklirane, doveli su sektor do ruba opstanka.

Zatvaranja pogađaju i Sjedinjene Države – niska cijena "djevičanske" plastike ondje je razlog zbog kojeg zemlja ne uspijeva ispuniti vlastite ciljeve udjela recikliranog sadržaja, navodi S&P Global.

"Globalna ovisnost o azijskim postrojenjima rapidno raste, a operateri u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi sada moraju donositi teške odluke, ili rade s gubitkom, ili zatvaraju pogone", kaže McLeary iz svog ureda u Durhamu.

Britanija i dalje izvozi tone plastičnog otpada

Prema analizi ENDS Reporta, samo je Ujedinjeno Kraljevstvo prošle godine izvezlo oko 600.000 tona plastičnog otpada, pet posto više nego godinu ranije.

Propusti u zakonodavstvu znače da se skupljačima otpada više isplati izvoz nego prerada u zemlji. Istodobno, proizvođači koji koriste plastičnu ambalažu i dalje biraju jeftiniju novu plastiku iz inozemstva, čak i uz kazne zbog poreza na ambalažu od nereciklirane plastike.

Ahmed Detta, osnivač i direktor tvrtke Enviroo iz Londona, kaže da industriju muče kontradikcije koje potkopavaju ideju kružnog gospodarstva. "Za mene je kružno gospodarstvo dobitak za sve. Svaki sudionik u tom lancu mora imati neku korist, a to sada ne funkcionira", kaže Detta.

"Brendovi ne surađuju. Pitaju se: 'Zašto bih kupio recikliranu plastiku kad mi je jeftinije platiti kaznu nego kupovati reciklirani materijal?' Nitko ne govori: 'Učinimo to zajedno'."

"Svjedoci smo propasti recikliranja plastike"

Neovisno britansko tijelo RECOUP, koje se bavi recikliranjem plastike, upozorava da industrija praktički nestaje.

"Gotovo svjedočimo kraju recikliranja plastike kakvo poznajemo, ako se ne dogode hitne intervencije. Većina britanskih reciklera jednostavno ne može konkurirati", upozorio je Steve Morgan, direktor politike i infrastrukture RECOUP-a iz Peterborougha.

Po njegovu mišljenju, britanski propisi više koriste inozemnim tržištima nego domaćim tvrtkama. "Postoji mnogo sjajnih tehnologija, ali pitanje je kako ih povećati i učiniti isplativima. Dugoročno komercijalna održivost ne postoji."

RECOUP traži od vlade uvođenje jedinstvenog certifikacijskog sustava za recikliranu plastiku, koji bi smanjio izvoz otpada i potaknuo korištenje reciklirane ambalaže. Morgan se nada da će ovogodišnje vladino savjetovanje dovesti do konkretnih promjena koje bi mogle spasiti industriju.

Vlada najavljuje promjene i ulaganja

Iz britanskog Ministarstva za okoliš, hranu i ruralna pitanja (DEFRA) poručuju da se provode reformski programi i ulaganja vrijedna 10 milijardi funti u postrojenja za sortiranje i preradu plastike.

Najavljen je i sustav povrata ambalaže (Deposit Return Scheme), koji počinje u listopadu 2027. i omogućuje građanima povrat novca za vraćene boce i limenke. Vlada je osnovala i Radnu skupinu za kružno gospodarstvo.

"Naše reforme u prikupljanju i pakiranju podržat će domaće recikliranje i smanjiti ovisnost o izvozu otpada", priopćio je glasnogovornik DEFRA-e.

Europa gubi utrku

U Bruxellesu Virginia Janssens, direktorica udruženja Plastics Europe koje okuplja proizvođače plastike i reciklere, upozorava da bi industrija mogla napredovati izvan Europe.

"Poslovanje ide tamo gdje ima smisla i gdje je jeftinije graditi. Ako se veliki pogoni podignu drugdje, s milijardama ulaganja, nitko ih neće preseliti natrag u Europu", rekla je Janssens.

"To bi nas vratilo dvadeset godina unatrag, na spaljivanje i odlaganje plastike na deponije. To nitko ne želi."

Unatoč problemima, u industriji ima i pozitivnih vijesti. Biffa je nedavno preuzela proizvođača boca Esterform, koji koristi reciklirani PET, dok je Enviroo osigurao 58 milijuna funti za gradnju novog pogona na sjeverozapadu Engleske.

Vraćanje osnovama

Tvornica, koja bi trebala početi raditi 2026., prerađivat će do 35.000 tona plastičnih boca godišnje i pretvarati ih u granulat za ambalažu za hranu. "Ne tvrdim da imam najinovativniju tehnologiju", kaže Detta. "Vratio sam se osnovama i rekao: što zapravo treba riješiti?"

U međuvremenu, londonska tvrtka Plastic Energy uspješno pretvara plastični otpad u pirolizno ulje, koje se koristi za proizvodnju plastike namijenjene prehrambenoj i medicinskoj industriji. Tvrtka ima pogone u Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

Njezin direktor Ian Temperton vjeruje da će potražnja za recikliranom plastikom rasti jer europski propisi traže da do 2040. svaka plastična boca za piće sadrži barem 65 posto recikliranog materijala.

"Naš je cilj razvijati tehnologiju za preradu plastičnog otpada. Ulaganja će biti teža, ali tržište će vrlo brzo biti u ozbiljnom manjku", rekao je Temperton. "Zato ćemo ostati usredotočeni na najbolje moguće rješenje – za trenutak kad se to dogodi."