NA VRHU strmih litica Santorinija nalazi se svjetski poznata turistička destinacija. Ispod nje vreba rizik od razorne vulkanske erupcije, piše BBC. Prije nekoliko tisuća godina golemom erupcijom nastao je današnji oblik Santorinija, s prostranom kalderom i nizom otoka u obliku potkove. Sada znanstvenici prvi put ozbiljno istražuju koliko bi opasna mogla biti iduća velika erupcija.

Novinari BBC Newsa proveli su dan na britanskom kraljevskom istraživačkom brodu Discovery, koji traga za odgovorima. Samo nekoliko tjedana ranije gotovo polovica od 11.000 stanovnika Santorinija pobjegla je s otoka u strahu, nakon što je niz potresa paralizirao svakodnevni život. Bio je to oštar podsjetnik da se ispod bajkovitih sela, restorana s gyrosom, bazena i vinograda na plodnom vulkanskom tlu sudaraju dvije tektonske ploče.

"Erupcije podmorskih vulkana mogu biti uistinu goleme i izrazito razorne"

Istraživanje vodi profesorica Isobel Yeo, stručnjakinja za podmorske vulkane visokog rizika iz Nacionalnog oceanografskog centra Ujedinjenog Kraljevstva. Oko dvije trećine svih vulkana nalaze se ispod morske površine, no rijetko se sustavno prate.

"Kao da vrijedi 'daleko od očiju, daleko od uma' u usporedbi s poznatijim vulkanima poput Vezuva", kaže Yeo na palubi dok dvojica inženjera uz pomoć vitla spuštaju podvodnog robota veličine automobila s roda u more. Ovo istraživanje, koje je počelo odmah nakon potresa, pomoći će znanstvenicima da bolje razumiju kakva seizmička aktivnost može upućivati na to da slijedi erupcija.

Posljednja erupcija Santorinija dogodila se 1950., ali već 2012. zabilježeno je "nemirno razdoblje", kaže Yeo. Magma je tada prodrla u vulkanske komore i otok se "napuhao". "Erupcije podmorskih vulkana mogu biti uistinu goleme i izrazito razorne", upozorava. "Naviknemo se na manje erupcije i uvjerimo sami sebe da je sve pod kontrolom. Očekujemo da će iduća biti slična, ali ne mora biti", kaže.

"O površini nekih planeta znamo više nego o ovom dnu oceana"

Podsjeća na erupciju vulkana Hunga Tonga 2022. godine u Tihom oceanu, koja je uzrokovala najveću podvodnu eksploziju ikad zabilježenu i tsunami u Atlantiku, a valovi su stigli sve do Ujedinjenog Kraljevstva. Neki otoci u Tongi bili su toliko razoreni da se njihovi stanovnici nikada nisu vratili.

Ispod palube broda, na 300 metara dubine, nalaze se hidrotermalni izvori - pukotine iz kojih izlazi topla voda te pretvara morsko dno u svijet jarko narančastih stijena i oblaka plinova. "O površini nekih planeta znamo više nego o ovom dnu oceana", kaže Yeo. Robot se spušta na dno kako bi prikupio uzorke tekućina i plinova te odlomio komade stijena.

Ti hidrotermalni izvori obično se nalaze u blizini vulkana i nastaju kad voda prodre duboko u Zemljinu koru, zagrije se i vrati na površinu. Upravo su oni razlog zbog kojeg je Yeo na brodu s još 22 znanstvenika iz cijelog svijeta u ekspediciji koja traje mjesec dana.

Zasad nitko nije siguran čini li miješanje morske vode i magme erupciju eksplozivnijom ili ne. "Pokušavamo mapirati hidrotermalni sustav", kaže Yeo. To nije kao crtanje zemljopisne karte. "Moramo gledati unutar Zemlje", kaže.

Discovery istražuje kalderu Santorinija i plovi prema Kolombu, drugom velikom vulkanu na tom području, koji se nalazi oko 7 kilometara sjeveroistočno od otoka. Ne očekuje se da će ijedan od ta dva vulkana eruptirati odmah, ali ostaje samo pitanje vremena.

"Ekspedicija će stvoriti podatkovne baze i karte geoloških opasnosti za grčku Agenciju za civilnu zaštitu", kaže profesorica Paraskevi Nomikou, članica vladinog kriznog tima koji se svakodnevno sastajao tijekom krize zbog potresa. Ona je rođena na Santoriniju i odrasla je slušajući priče svog djeda o potresima i erupcijama. Upravo ju je taj vulkan nadahnuo da postane geologinja.

"Ovo istraživanje iznimno je važno jer će lokalnom stanovništvu dati podatke o tome koliko su vulkani aktivni te označiti zone kojima će biti zabranjen pristup tijekom erupcije", kaže Nomikou. Također će pokazati koji su dijelovi morskog dna oko Santorinija najopasniji, dodaje. Ekspedicije poput ove iznimno su skupe pa Yeo provodi eksperimente danju i noću. Znanstvenici rade u smjenama po 12 sati.

"Geološki okoliš koji se posve razlikuje od većine drugih"

John Jamieson, profesor sa Sveučilišta Memorial u Newfoundlandu, u Kanadi, pokazuje uzorke vulkanskih stijena izvučenih iz izvora. "Nemojte dirati ovu", upozorava. "Prepuna je arsena." Pokazujući drugu stijenu, koja izgleda poput crno-narančaste puslice posute zlatnim prahom, kaže: "Ova je prava enigma, ne znamo od čega se točno sastoji."

Te stijene otkrivaju povijest fluida, temperature i materijala unutar vulkana. "Riječ je o geološkom okolišu koji se posve razlikuje od većine drugih, fascinantno je", kaže Jamieson.

Središte misije smješteno je u tamnom kontejneru na palubi, gdje četvero ljudi gleda u ekrane na zidu. Dvoje inženjera s pomoću joysticka upravlja podvodnim robotom. Yeo i Nomikou razmjenjuju teorije o sastavu tekućine koju je robot upravo pronašao.

Zabilježili su i vrlo slabe potrese oko vulkana, koje uzrokuju kretanje fluida kroz stijene i njihovo pucanje. Yeo pušta zvučnu snimku tih mikrofraktura - zvuči kao da netko pojačava i stišava bas u noćnom klubu.

Otkrivaju kako se tekućina kreće kroz stijene tako da u zemlju odašilju elektromagnetsko polje. Tako nastaje trodimenzionalna karta koja prikazuje kako je hidrotermalni sustav povezan s magmatskom komorom vulkana, mjestom gdje nastaje erupcija. "Ne radimo ovo zbog znanstvenika, već zbog ljudi. Tu smo kako bismo im pomogli da se osjećaju sigurnije", poručuje Nomikou.

Nedavna kriza s potresima na Santoriniju još je jednom pokazala koliko su stanovnici otoka izloženi seizmičkim prijetnjama i koliko ovise o turizmu. Na kopnu je fotografkinja Eva Rendl na svojoj omiljenoj lokaciji za snimanja vjenčanja. Kad je u veljači započeo niz potresa, otišla je s otoka s kćeri.

"Postajalo je sve strašnije kako su potresi jačali", kaže za BBC. Vratila se, ali posao ide slabije. "Ljudi su otkazali rezervacije. Inače počnem raditi već u travnju, ali ove godine prva svadba mi je tek u svibnju", kaže Eva.

Na glavnom trgu u luksuznom dijelu Santorinija, Oiji, britansko-kanadska turistkinja Janet kaže da je šest od deset članova njezine grupe otkazalo odmor. Vjeruje da bi preciznije znanstvene informacije o riziku od potresa i erupcija pomogle drugima da se osjećaju sigurnije kad odlučuju o putovanju.

"Dobivam upozorenja Googlea, pratim obavijesti znanstvenika i to mi stvarno pomaže da se osjećam sigurno", rekla je.