MOSTOV Marin Miletić rekao je u saboru da unatoč prijedlogu o povećanju minimalne plaće, ta plaća radnicima omogućava da ne umru od gladi, istaknuvši da bi za kvalitetan život četveročlane obitelji minimalna neto plaća trebala biti 2000 eura.

"Ako imate minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj možete biti sigurni - neću umrijeti od gladi. Jer i s ovim povećanjem vi si mjesečno možete priuštiti kruh, malo krumpira i palente. Jaja ne, jer su preskupa", rekao je Miletić tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći. 

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš rekao je da će minimalna plaća, prema vladinim najavama, od Nove godine iznositi 970 eura bruto, odnosno 130 eura više.

Miletić: Oko 60.000 radnika u Hrvatskoj prima minimalac

Pojasnio je i da se izmjenama i dopunama tog Zakona usklađuje s europskom direktivom kojom se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

Miletić je upozorio da oko 60.000 radnika u Hrvatskoj prima minimalac upitavši se kako očevi ili majke, posebice ako sami rade, sklapaju kraj s krajem. 

I Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) upozorila je da minimalna plaća, koja za 2024. godinu iznosi 840 eura bruto, nije dovoljna da pokrije osnovne životne troškove. 

Upozorila je da je Hrvatska, prema podacima Eurostata, europski rekorder po rastu troškova života nakon 2019. godine. Također, prema njihovim podacima i podacima HNB-a, cijene osnovnih dobara (Hrana i energenti) povećale su se za dvoznamenkaste postotke. Stoga su su tim rastom posebno pogođena kućanstva s nižim prihodima jer velik dio svojih prihoda troše na osnovne životne potrebe, a inflacija ih dodatno pritišće.

"Samcu je u Hrvatskoj prosječno potrebno 708 eura za pokrivanje životnih troškova - bez troškova najma stana. Četveročlanoj obitelji u prosjeku potrebno 2500 eura mjesečno", kazala je.       

Krstičević (SDP): Minimalna plaća osigurava samo siromaštvo, bijedu i osjećaj neslobode 

Upozorivši da se minimalna plaća jednom godišnje određuje uredbom vlade na prijedlog ministra zaduženog za rad do kraja listopada, Mišo Krstičević (Klub SDP-a) smatra da ako se minimalna plaća usklađuje s troškovima života i rastom produktivnosti, nema razloga da se to radi samo jednom godišnje. 

"Ako su troškovi tog ionako potplaćenog radnika narasli već u prva tri mjeseca zašto bi on trebao čekati kraj ove godine da mu se minimalna plaća poveća", upitao je. 

Drži kako naša minimalna plaća osigurava obitelji radnika koja ih prima samo "siromaštvo, bijedu i osjećaj neslobode povezan sa socijalnom izolacijom i drugorazrednim položajem u društvu". 

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Majda Burić istaknula je da Hrvatska već sada zadovoljava kriterij europske direktive da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

Podsjetila je kako je za vrijeme SDP-ove vlade udio minimalne plaće u prosječnoj plaći bio samo 37 posto.

Navela je i da je Hrvatska prema visini minimalne plaće  - u odnosu na članice EU i neke druge zemlje u našem okruženju, bolja od njih 10, a s najavljenim povećanjem preteći ćemo još njih tri.  

Burić je poručila da izmjene zakona unaprjeđuju institut minimalne plaće jer se njime proširuje lista parametara koji se razmatraju prije predlaganja visine minimalne plaće. Također, ukida se mogućnost da se kolektivnim ugovorom može ugovoriti iznos niži od minimalne plaće.