MOST će tražiti parlamentarni nadzor nad radom Sigurnosno-obavještajne agencije, odgovornost njezina vodstva i izradu nove Strategije nacionalne sigurnosti zbog slučaja nezakonito odloženog otpada u Gospiću, najavio je saborski zastupnik Zvonimir Troskot.

Troskot tvrdi da je slučaj pokazao ozbiljne propuste sigurnosnog sustava te traži odgovor na pitanje što se dogodilo nakon što je SOA još 2022. došla do informacija o sumnjama na nezakonito odlaganje otpada.

"Ne govorimo o lokalnom kriminalu niti incidentu koji se može svesti na nekoliko pojedinaca. Ako je SOA raspolagala informacijama o onome što se događa u Lici, mora se utvrditi što je nakon toga poduzela i zašto najviše instance države nisu bile upoznate s tim fenomenom i ugrozom 2022. godine", rekao je Troskot.

Troskot je iznio i niz znatno težih političkih optužbi, ustvrdivši da je Vlada preko svojih institucija sudjelovala u "bioterorističkom činu nad Likom". Za takvu kvalifikaciju nije iznio dokaze, a ona nije utvrđena u dosadašnjim kaznenim postupcima.

SOA je informacije imala još 2022.

Pozadina Troskotova zahtjeva je prošlotjedna zatvorena sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost posvećena otpadu u Gospiću. Sabor je prije sjednice službeno naveo da želi razmotriti moguće sustavne propuste državnih tijela koja nisu na vrijeme prepoznala i zaustavila nezakonito odlaganje otpada.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice rekao je da je SOA još 2022. imala izvor s informacijama o otpadu te da je saznanja proslijedila policiji, USKOK-u i Državnom inspektoratu. Naglasio je da SOA sama nema represivne ovlasti.

Naknadno su Ured predsjednika Republike, Ured predsjednika Sabora i Vlada poručili da o tim saznanjima SOA-e nisu bili obaviješteni.

Državni inspektorat pak tvrdi da je prvu prijavu o odlaganju otpada u Gospiću primio tek 21. lipnja 2023. od tadašnjeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Troskot: SOA mora doći pred Sabor

Troskot je kritizirao i to što predstavnici SOA-e nisu osobno sudjelovali na zatvorenoj sjednici Odbora, nego su dostavili pisano očitovanje.

"Sigurnosno-obavještajna agencija mora doći pred Hrvatski sabor. Parlamentarni nadzor ne može se svesti na nekoliko stranica izvješća iza kojih nema mogućnosti postavljanja pitanja", rekao je.

Najavio je da će Most tražiti i utvrđivanje odgovornosti u vodstvu SOA-e, a posebno je prozvao Davora Franića, predstojnika Ureda ravnatelja SOA-e. Franić tu dužnost obnaša godinama i javno se pojavljuje kao jedan od visokih dužnosnika Agencije.

"Ako institucija koja je zadužena za prepoznavanje sigurnosnih ugroza nije pratila slučaj ovakvih razmjera ili nije poduzela sve što je mogla, onda netko za to mora odgovarati", rekao je Troskot.

U javnom izvješću SOA-e nema Gospića

Troskot problematizira i činjenicu da se slučaj Gospića ne pojavljuje u javnom izvješću SOA-e za 2025. godinu.

SOA navodi da to izvješće daje pregled sigurnosne situacije i aktivnosti Agencije te statističke podatke za 2024. godinu. U javno dostupnom izvješću slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću doista se ne navodi.

Troskot tvrdi da je to dodatni razlog za preispitivanje načina na koji sigurnosni sustav određuje prioritete.

Most traži novu Strategiju nacionalne sigurnosti

Most će tražiti i izradu nove Strategije nacionalne sigurnosti. Važeći dokument donesen je 2017., a Troskot smatra da više ne odgovara rizicima s kojima se Hrvatska danas suočava.

Prema njegovu prijedlogu, SOA bi ubuduće trebala češće izvještavati Sabor o ključnim sigurnosnim rizicima i rezultatima svojeg rada.

"Hrvatski sabor mora znati koje su najveće ugroze, što se poduzima da bi ih se spriječilo i kakvi su rezultati tog rada", rekao je.

Poručio je da Most neće dopustiti da se slučaj Gospića svede samo na sanaciju otpada te da će tražiti odgovornost u sigurnosnom, pravosudnom i političkom sustavu.