RUSIJA namjerava u okviru proširenja posebne gospodarske zone izgraditi teretnu luku na Volgi u Nižegorodskoj oblasti kako bi kompanijama olakšala put do međunarodnih tržišta preko Kaspijskog jezera i Crnog mora, objavila je regionalna uprava. Luka u Nižnjem Novgorodu, na sjevernoj obali Volge, već je povezana plovnim putevima s Baltičkim i Bijelim morem na sjeveru te Kaspijskim jezerom i Crnim morem na jugu. Nova luka bit će izgrađena "preko puta", na južnoj obali Volge, u gradu Boru.

"Očekujemo da će (nova luka) značajno povećati obujam riječnih isporuka i omogućiti kompanijama iz Nižnjeg Novgoroda da dosegnu međunarodna tržišta putem Kaspijskog jezera i crnomorskog bazena", izjavio je guverner Nižegorodske oblasti Gleb Nikitin.

Luka kao dio šireg infrastrukturnog projekta

U okviru proširenja posebne gospodarske zone u Nižegorodskoj oblasti uz luku se planira i gradnja novih proizvodnih pogona, a na ulaganje se obvezalo deset kompanija iz metalurškog sektora, logistike i poljoprivredno-industrijskog sektora, prenosi novinska agencija Interfax.

Nova riječna luka nadovezuje se na gradnju prometne infrastrukture na Međunarodnom transportnom koridoru sjever-jug (INSTC) koji bi trebao spojiti Baltičko more s Indijskim oceanom preko Kaspijskog jezera i Hormuškog tjesnaca.

Koridor se proteže od Sankt Peterburga u Finskom zaljevu i preko Moskve i Volgograda dolazi do Kaspijskog jezera, na koje, uz Rusiju, izlaz imaju i Kazahstan, Turkmenistan, Iran i Azerbajdžan. Iz ruske luke Astrahan brodovi bi Kaspijskim jezerom stizali u iransku luku Bandar e-Ahali.

Projekt koji zaobilazi zapadne sankcije

Veza bi se nastavila željezničkom i cestovnim prometnicama do iranske luke na obali Hormuškog tjesnaca Bandar Abbas koji bi se potom brodovima povezao preko Indijskog oceana s Mumbaijem. Plan predviđa i gradnju prometnica uz obalu Kaspijskog jezera, u Kazahstanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu i Azerbajdžanu.

Ugovor o gradnji tog 7.200 kilometara dugačkog prometnog pravca potpisali su još 2000. Rusija, Iran i Indija, a kasnije su im se pridružili Azerbajdžan, Bjelorusija i srednjoazijske zemlje.

Dosad je dovršeno 75 posto planirane infrastrukture i posao dobro napreduje, usprkos geopolitičkim nestabilnostima na Bliskom istoku, ocijenio je u lipnju ove godine institut Gulf Research Center (GRC) sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji i fokusom na široj regiji Perzijskog zaljeva, koja, uz šest članica Vijeća za suradnju GCC, obuhvaća i Iran, Irak i Jemen.

Ključni koridor za rusku trgovinu

Gradnja infrastrukture na koridoru sjever-jug bila je tema i samita na kojem su se početkom listopada u Dušanbeu okupili čelnici Rusije, Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana i Kirgistana, izrazivši želju za zajedničkim razvojem tog projekta, prema izvješću Asia Newsa.

Koridor sjever-jug osobito je važan za Moskvu budući da joj transport robe preko Kaspijskog jezera omogućuje izbjegavanje oštrih zapadnih sankcija. Tako je, primjerice, ruska robna razmjena s Iranom u 2024. poskočila za 16 posto, na 4,8 milijardi dolara.

Prema podacima iz Hrvatske enciklopedije, u robnom prometu na Kaspijskom jezeru prevladava nafta, zatim drvo, žito, pamuk, riža i natrijev sulfat.