Foto: AFP

GUSTI oblak štetnog smoga obavio je glavni ruski grad Moskvu, podigavši razinu opasnih čestica u zraku na četiri puta veću od normalne, zbog čega su liječnici svima savjetovali da tijekom rekordnog toplinskog udara ostanu u domovima.

Smog koji već danima obavija Kremlj i druga poznata mjesta u Moskvi, najgori je u glavnom gradu od 2002. godine. Oblak smoga došao je iz ruralnih krajeva istočno i južno od Moskve, gdje su planule brojne šume i tresetišta.

Ostati u domovima

Zdravstvene službe apeliraju na Moskovljane da ostanu u domovima, a ako moraju izaći van, preporučuju im maske za lice kako bi izbjegli najgore posljedice otrovnog ugljičnog monoksida i dušikovog dioksida.

Istodobno, Moskva se prži na rekordno visokim temperaturama. Ljeta su inače vruća u glavnom ruskom gradu, ali ove godine su se temperature popele na rekordnih 37,5 stupnjeva. Danas je izmjereno 35.

U nekima od zgrada izgrađenih tijekom sovjetske ere toplinska je izolacija tako loša da boravak u stanu nimalo ne pomaže. Velik dio ruskih poslovnih ureda, posebno oni koji si ne mogu priuštiti najam u zgradama sa staklenim pročeljima, nema klimu.

Kaos diljem grada

Na stanicama podzemne željeznice, kojom dnevno putuje osam milijuna ljudi, ljudi su se zbog vrućine u nekoliko navrata žestoko sukobili s prijevoznim tvrtkama zbog nedostatka klimatizacije u vagonima.

Liječnici ljudima savjetuju da na prozore stave mokre deke, koje privlače čestice smoga i hlade zrak. Savjetuje se da često čiste nos i grlo kako bi isprali prljavštinu. Vrućina bi mogla popustiti u nadolazećim danima, ali bi se smog mogao zadržati tjednima.

Požare u tresetištima je iznimno teško ugasiti. Kad je vlaga u zraku niska, kao tijekom toplinskih valova, treset se može zapaliti i tinjati pod zemljom. U području oko Moskve postoje tisuće hektara tresetišta.

Zadnji put kad je glavni ruski grad pogodio val smoga, 2002. godine, umrlo je nekoliko stotina ljudi.