NAKON trodnevnog štrajka u Zagrebačkom holdingu i ZET-u krajem rujna, provedeni su arbitražni postupci kojima je utvrđen minimalni opseg usluga u slučaju novog štrajka. Odlukom za ZET određeno je da za vrijeme štrajka mora raditi četvrtina zaposlenih, piše N1.

Arbitražom je odlučeno da tijekom štrajka u cijelom Holdingu mora raditi 1192 radnika, odnosno 22 posto, dok je za podružnicu Čistoća taj udio 25 posto. Ipak, javnost je najviše zanimala odluka za ZET, s obzirom na to da je obustava javnog prijevoza izazvala najviše problema tijekom prošlog štrajka.

U ZET-u je prekjučer okončan arbitražni postupak i utvrđeni su nužni poslovi koji se ne mogu prekidati. Prema odluci, za vrijeme štrajka mora raditi 25 posto od ukupnog broja zaposlenih. Iz ZET-a su priopćili da se otprilike polovica tog broja odnosi na vozače autobusa i tramvaja, što je također oko 25 posto od ukupnog broja vozača.

"Arbitražno vijeće je donijelo odluku i ZET će je poštovati"

Uprava ZET-a tražila je veći postotak. "Postotak nužnih poslova utvrđen arbitražom niži je od onoga koji smo tražili, jer smo se vodili primjerima europskih praksi koje se kreću od oko 40 do 60 posto radnika. No arbitražno vijeće je donijelo odluku i ZET će je poštovati", izjavio je predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović.

Budući da ZET ima oko 3900 zaposlenih, u slučaju novog štrajka moralo bi raditi njih približno 975. Od toga bi 487 bili vozači autobusa i tramvaja. ZET ima 134 dnevne i pet noćnih autobusnih linija te 15 dnevnih i četiri noćne tramvajske linije. Radnim danom u prometu je oko 180 tramvaja.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević početkom rujna, na predstavljanju 62 nova električna autobusa, rekao je da u najgušćem voznom redu svakodnevno vozi oko 300 autobusa. To je ukupno 480 vozila, što je brojka koja otprilike odgovara broju vozača koji bi prema arbitražnoj odluci trebali raditi i tijekom štrajka.

Pravnik: Moguće je da je riječ o posve pogrešnom putu

To znači da bi se osigurao minimum usluge, a za neke autobusne i tramvajske linije ne bi bilo vozača. Postavlja se pitanje koje bi linije vozile, ali i što ako radnici koji budu određeni za rad to odbiju, s argumentom da i drugi kolege štrajkaju.

Profesor radnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac pojasnio je pravne aspekte odluke. Na početku je napomenuo da nije vidio dokument, već samo informacije objavljene u medijima. "Iskreno se nadam da odluka nije napisana tako da određuje samo postotak radnika koji moraju raditi.

Ako je tako, onda je to posve pogrešan put. Naime, zakon definira pojam nužnih poslova i njih treba konkretizirati. Treba reći, primjerice, da linija 114 podrazumijeva polaske svaka dva sata, a linija 228 koja vozi prema bolnici Rebro svakih sat vremena.

"Ako su poslovi jasno definirani, a netko ih ne obavi, to postaje razlog da se štrajk utvrdi nezakonitim"

Potrebno je točno precizirati konkretne poslove za konkretno radno mjesto, čime se definira i broj izvršitelja. Time se točno uređuje što jest nužni posao, a što nije. Nadam se da je tako i učinjeno", rekao je Gotovac. Dodao je da odluka arbitraže nije javni akt, ali smatra da bi trebala biti objavljena zbog interesa javnosti. Smatra da su postoci objavljeni u medijima pojednostavljeni i paušalni.

Precizno definiranje poslova, kaže Gotovac, preduvjet je zakonitog štrajka. "Ako su poslovi jasno definirani, a netko ih ne obavi, recimo da linija 114 ne vozi u 8 i 10 sati, to postaje razlog da se štrajk utvrdi nezakonitim.

Zato je jako bitno imati crno na bijelo koji su to poslovi i koliko vozača vozi, primjerice, na liniji za Rebro. Time se dobiva parametar po kojem se može mjeriti je li odluka arbitraže ispoštovana", pojašnjava.

Vjerojatnost novog štrajka je velika

Bez toga bi se, upozorava, u slučaju štrajka moglo dogoditi da tramvaji na slabije prometnoj liniji 15 od Mihaljevca do Gračanskog Dolca voze češće od najfrekventnijih linija 11 i 17. "Ako ste samo odredili neki postotak, to može značiti da će linija 15 voziti svakih pet minuta, a neka frekventna linija uopće neće. U tome je poanta", ističe Gotovac.

Na pitanje kako među radnicima u štrajku odrediti one koji moraju raditi, Gotovac odgovara da je to obveza sindikata ZET-a. "Sindikat koji ulazi u štrajk ima obvezu svojim članovima jasno reći koji u tom slučaju moraju raditi. Oni koji iniciraju štrajk za njega su i odgovorni", zaključuje.

Članovi sindikata ZET-a nedavno su velikom većinom odbili novu ponudu Uprave za sklapanje kolektivnog ugovora. U internoj anketi sudjelovalo je 96 posto članova. To ukazuje na veliku vjerojatnost novog štrajka u zagrebačkom javnom prijevozu.