SVEMIRSKI teleskop James Webb uočio je drevnu i "gotovo golu" crnu rupu za koju astronomi vjeruju da je mogla nastati u djeliću sekunde nakon Velikog praska, piše The Guardian.

Ako se potvrdi da se radi o takozvanoj primordijalnoj crnoj rupi, teorijskoj klasi objekata čije je postojanje predvidio čuveni fizičar Stephen Hawking, ali prije nisu viđene, ovo bi otkriće moglo srušiti prevladavajuće teorije o svemiru. Do sada se smatralo da su se zvijezde i galaksije pojavile prve, a da su crne rupe nastale tek kada su najranije zvijezde ostale bez goriva i urušile se pod vlastitom gravitacijom.

Primordijalna crna rupa

Najnovija opažanja teleskopa Webb otkrivaju gigantsku crnu rupu s tek rijetkim haloom okolnog materijala, koja potječe od samog početka kozmosa, što se čini nespojivo s dosadašnjim shvaćanjem slijeda događaja

. "Ova crna rupa je gotovo gola", rekao je profesor Roberto Maiolino, kozmolog sa Sveučilišta Cambridge i član tima. "Ovo je zaista izazovno za teorije. Čini se da se ova crna rupa formirala a da joj nije prethodila galaksija oko nje."

Pretpostavka je da su primordijalne crne rupe nastale u prvoj djeliću sekunde nakon Velikog praska kolapsom gušćih i toplijih regija.

Prema tom scenariju, crne rupe različitih veličina utkane su u tkivo kozmosa gotovo od samog početka i djelovale su kao "gravitacijski džepovi" oko kojih su se grupirali prašina i plin, formirajući prve galaksije. Hawking je ovu teoriju postavio 1970-ih, no bez konkretnih dokaza proizašlih iz promatranja odnosno mjerenja, smatrala se spekulativnom.

U fokusu "mala crvena točka"

Najnovija promatranja usmjerena su na "malu crvenu točku" poznatu kao QSO1, staru više od 13 milijardi godina, iz vremena kada je svemir bio star samo 700 milijuna godina. Znanstvenici su bili zbunjeni kako su te crne rupe postale tako velike tako rano u povijesti svemira, s obzirom na to da se obično pretpostavlja da one počinju kao male i s vremenom rastu gutanjem zvijezda.

Unatoč ekstremnoj udaljenosti objekta QSO1, astronomi su uspjeli pratiti orbitalnu brzinu vrtložnog haloa plina i prašine. Mjerenje je otkrilo da masa središnje crne rupe iznosi 50 milijuna solarnih masa, dok je ukupna masa okolnog materijala manja od polovice te vrijednosti.

"Ovo je u oštroj suprotnosti s onim što promatramo u našem lokalnom svemiru, gdje su crne rupe u središtu galaksija, poput naše Mliječne staze, oko tisuću puta manje masivne od svoje matične galaksije", objasnio je Maiolino.

Dodatna analiza pokazala je da je materijal oko crne rupe kemijski "netaknut", sastavljen gotovo isključivo od vodika i helija. Odsutnost težih elemenata, koji nastaju u zvijezdama, dodatni je dokaz da u blizini crne rupe nije bilo značajnog stvaranja zvijezda. "Ovi rezultati su promjena paradigme", rekao je Maiolino. "Ovdje svjedočimo masivnoj crnoj rupi formiranoj bez mnogo galaksije, koliko možemo reći iz podataka."

Što slijedi?

Postoji i druga mogućnost, a to je izravni kolaps ogromnog oblaka plina i prašine u ranom svemiru izravno u crnu rupu. Međutim, takav scenarij zahtijeva vrlo specifične uvjete koji nisu uočeni, zbog čega znanstvenici blago naginju teoriji o primordijalnoj crnoj rupi.

Profesor Andrew Pontzen, kozmolog sa Sveučilišta Durham koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je: "Potvrđeno primordijalno podrijetlo crnih rupa imalo bi duboke implikacije za temeljne zakone fizike."

Dodao je kako je argument neizravan te će trebati vremena da se rasprava riješi. "Za deset godina, sljedeća generacija detektora gravitacijskih valova, savršenih za pronalaženje crnih rupa diljem cijelog svemira, riješit će to pitanje", zaključio je Pontzen.