HRVATSKA je sve atraktivnija destinacija za strane radnike. Hrvatska je ujedno zemlja sa sve više napada na njih.

>>Tinejdžeri napali Indijca u centru Zagreba, idu u istražni zatvor

Dvojica 18-godišnjaka i jedan maloljetnik tako su prije nekoliko dana u samom centru Zagreba, u Tkalčićevoj ulici, oko 23:30 napali 27-godišnjeg državljanina Indije i 52-godišnjeg hrvatskog državljanina. Indijca su trojica mladića cipelarila.

Nepalac Bhakta Limbu (36) radi kao dostavljač hrane. Ispričao nam je da mu nije ugodno hodati ulicama jer se boji da će ga netko napasti. Kaže da su ga nedavno skoro opljačkali.

"Iskreno bih volio ovdje ostati, ali ovakvi incidenti se jako često događaju. Ne znam zašto su ljudi takvi, zašto nas napadaju... Mi nikoga ne diramo", rekao je.

Ne prijavljuje se sve

U Hrvatskoj trenutno radi 135.000 stranih radnika, od kojih oko 30.000 dolazi iz Nepala, Indije i Filipina. Do kraja godine ova brojka mogla bi doći do 55 tisuća. Ministarstvo unutarnjih poslova ne razlikuje napade na strane radnike i turiste, a na pitanje koliko je ove i prošle godine zabilježeno fizičkih napada na državljane ovih zemalja, nismo dobili odgovor.

No samo u kolovozu zabilježeno je više od deset napada na strane radnike, a to su samo oni koji su prijavljeni. Pretpostavlja se da fizičkih napada ima i više, kao i vrijeđanja, rasističkih ispada i slično.

U svemu svakako ne pomažu politička huškanja. Naime, Hrvatski suverenisti objavili su snimku jednog sukoba objašnjavajući da su "azijski radnici napali te maltretirali domaću djecu". Ispostavilo se da su ta djeca maltretirala radnike.

Pamtimo i izjavu saborske zastupnice Danice Baričević, najnovijeg HDZ-ovog bisera, koja je strane radnike nazivala "škurima, crnima, malima".

Neki Hrvati misle da radnicima tu nije mjesto

U policijskim izvješćima primjetno je da su napadači mahom mlađe osobe, što povlači konotacije da smo zakazali kao društvo, pa u medijima često čitamo da je potrebna strategija, da se ne komunicira dovoljno o važnosti inkluzije i slično.

Kako se država misli obračunati sa šljamom koji napada druge zbog boje kože, svakako je tema o kojoj će se morati raspravljati (iako je dojam da tu strategije imaju tek deklarativnu funkciju).

No problem je i percepcija onih koji ljude ne bi napadali, ali vjeruju da stranim radnicima iz trećih zemalja nije mjesto u Hrvatskoj. Čujemo cinične komentare o tome da nije problem u radnicima, nego, primjerice, u politici koja ih je dovela.

Serdarušić: Bez njih bismo imali recesiju

Kakva bi bila Hrvatska da nema stranih radnika? Financijski analitičar Hrvoje Serdarušić odgovorio nam je na to pitanje.

"Strani radnici pomažu u održavanju trenutno natprosječne stope rasta, relativno u odnosu na stanje u Europi, iako obavljaju poslove niže dodane vrijednosti. Da ih trenutno nema, u ovakvoj situaciji gdje nedostaje jako puno ljudi, gdje imamo povijesnu zaposlenost i nezaposlenost s pritiskom na cijenu rada, imali bismo recesiju", rekao je.

Problem za mirovinski sustav

Objasnio je da je to problem i za mirovinski sustav, koji se i dalje u velikoj mjeri temelji na generacijskoj solidarnosti.

"Naime, u prvi stup, koji je ionako disfunkcionalan, dolazit će još niže uplate s obzirom na niske plaće stranih radnika. Ti strani radnici ne bi bili zaposleni da ne pristaju na manje plaće. Inače smatram da se trebamo pomicati k što većoj privatnoj štednji, a sve je lošija i demografska situacija, ne samo zbog odljeva ljudi nego i zato što u zadnje dvije godine imamo pad začeća.

Predvidivo je, dakle, da će u budućnosti situacija biti još i teža po tom pitanju. Također, važno je napomenuti da produktivnost rada u Hrvatskoj pada od svibnja 2021. godine. Prema podacima s Trading Economicsa, ovaj trend je vidljiv, a Državni zavod za statistiku također pruža novije podatke o proizvodnosti (ili produktivnosti) koji potvrđuju nastavak tog trenda.

Ovi pokazatelji ukazuju na kompleksnu situaciju u kojoj se ekonomski rast i zapošljavanje održavaju uz pomoć stranih radnika, ali uz određene dugoročne izazove za mirovinski sustav i opću produktivnost rada u zemlji", rekao je.

Zaključio je da postoji aspekt koji ne treba zaobilaziti, a to je oportunitetni trošak budući da si je Europa pogrešnim politikama, poput pretjeranih socijalnih naknada, nanijela ogroman društveni trošak, što će se vidjeti u budućnosti.

"Dijelom ljudi, pogotovo mladima koji nisu zaposleni ili čak uposlivi, nije teško manipulirati. Tu smo onda na ogromnim društvenim trvenjima i postoji velika ideološka podjela. I to dolazi kao trošak za sve, bez obzira što o tome netko misli", kazao je. 

Bejaković: Imaju bitnu ulogu u očuvanju gospodarstva

Nezavisni ekonomski analitičar dr. Predrag Bejaković kaže nam da se stavovi oko ove teme većinom donose zahvaljujući nedovoljno utemeljenom dojmu. Odgovorio je na pitanje imaju li domaći ljudi manje plaće zbog priljeva stranih radnika.

"Hrvatska je zabilježila dramatične promjene ogromnim porastom broja stranih radnika u samo nekoliko godina, što vjerojatno nije zabilježeno ni u jednoj drugoj europskoj zemlji u tako kratkom razdoblju", rekao je Bejaković.

Ističe da nema javno dostupnih sveobuhvatnih podataka o stupnju obrazovanja stranih radnika u Hrvatskoj, ali i da se može pretpostaviti kako su većinom niže obrazovani i nekvalificirani (s iznimkom zdravstvenog sektora).

"Dosad nije bilo klasičnog snižavanja plaća, ali pretjerani uvoz stranih radnika, barem u nekim sektorima i poslovima, može usporiti rast plaća. Posve je očito kako strani radnici ne otimaju mogućnosti zapošljavanja hrvatskom stanovništvu, već rade na poslovima ili radnim mjestima koja nisu atraktivna domaćem stanovništvu.

Stoga imaju važnu ulogu u očuvanju hrvatskog gospodarstva, koje će inače biti u jako nezgodnom položaju zbog nemogućnosti proizvodnje ili pružanja usluga, s vrlo ozbiljnim posljedicama za cjelokupno gospodarstvo i društvo", objasnio je.

"Unapređenje vladavine prava je važnije od strategija"

Što se tiče donošenja neke strategije, kaže da bi taj dokument možda i bio koristan, ali i da se čini kako su očekivanja od bilo kojeg strateškog dokumenta prevelika jer je život u značajnoj mjeri nepredvidiv.

"Nije lako dati jednoznačnu ocjenu budućih kretanja jer, kako bi rekao Nassim Nicholas Taleb u poznatoj knjizi Crni labud - Utjecaj krajnje nevjerojatnog, svijet i zbivanja u njemu su očito previše složeni da bi se moglo planirati u potpunosti i u svim pojedinostima.

Pozornost treba puno više usmjeriti na poticanje gospodarskog razvoja - ponajviše depolitizacijom gospodarstva i profesionalizacijom na svim područjima, unapređenje vladavine prava, razvoj institucija, što će svi građani jasno prepoznati i biti spremni ostati u Hrvatskoj ili se vratiti u nju", zaključio je Bejaković.