MISTERIOZNA žena koja je u rujnu pronađena krvava i dezorijentirana na Krku danima je bila glavna tema u domaćoj javnosti.

Žena je, podsjetimo, u nedjelju ujutro 12. rujna pronađena na jednoj hridi na Krku posve dezorijentirana i bez ikakvog sjećanja tko je i odakle je. Kod sebe nije imala nikakvih dokumenata po kojima bi je se moglo identificirati.

Govorila je engleski pa je odmah bilo jasno da je žena u Hrvatskoj turistica. Poslije desetak dana, nakon što se priča probila daleko izvan Hrvatske, doznalo se o kome se radi.

Misteriozna žena je, naknadno se ispostavilo, Daniela Adamcova. Riječ je o Slovakinji koja je dobar dio života provela u SAD-u pa je zbog toga dobro govorila engleski. Onda se pisalo i o tome kako se bavila izradom nakita, širile su se nikad potvrđene priče da je radila nakit i za seriju Prijatelji i da se onda vratila u Slovačku.

Adamcova je sad dala intervju za slovački tjednik Terajšok.

U opširnom razgovoru prvo se sjetila svog ranijeg života. Iz SAD-a se, kaže, vratila kad joj je pukla ljubavna veza 1999. godine. Tada joj se, kaže, život preokrenuo.

"Tamo sam ostala sama oko godinu dana, ali to nije bilo kao prije. Nedostajala mi je obitelj, dom", kaže. U Slovačku se vratila 2000. godine, da bi se 2010. opet vratila u SAD. No kaže da to nije bila zemlja kakvu pamti. Radila je razne poslove i onda se vratila u Slovačku.

Trebala ići u Španjolsku

U Hrvatskoj je, kaže, slučajno završila. Trebala je ići u Španjolsku.

"Lani sam tražila posao, ali bilo je problema. Nitko me u Slovačkoj nije želio zaposliti. Imala sam iskustvo posla vani, govorila sam strane jezike. Ali nisam mogla naći dobar posao", rekla je.

U lipnju se trebala naći s čovjekom koji bi joj ponudio posao u Španjolskoj.

"Trebali su nekoliko ljudi za rad u hotelu", kazala je.

Kako piše tjednik, prodala je nakit i uzela sav novac koji je imala. Tjednik piše da se Adamcova ne sjeća o kakvoj se točno firmi radi jer su joj svi podaci bili zabilježeni u mobitelu koji je izgubila.

Ne sjeća se perioda od nekoliko tjedana

Nadalje, ne sjeća se kako je završila na plaži u Hrvatskoj.

Na dan odlaska iz Slovačke čekala je prijatelje u stanu da dođu po nju.

"Bila sam spremna za put sa stvarima. Stigli su oko ponoći. Sjećam se da su zvonili. Ali to je i zadnje čega se sjećam", otvoreno kaže Adamcova. Ne sjeća se ni silaska s koferima, ne zna u koji se auto ukrcala ni koliko ljudi je bilo. Nakon 20. kolovoza više se ničega ne sjeća i ne zna što se događalo od tada do rujna.

"Probudila sam se u noći. Nisam znala gdje sam i što se događa. Tamo je bio mrak. Zima, tresem se od zime", sjeća se.

Sjedila je, kaže, na oštrom kamenju, pokrivena dekom na kojoj su bili tragovi krvi. Bila je pretučena, izudarana, krvava i, dodaje, paralizirana. Ruke je mogla samo djelomično micati, kaže.

Kraj sebe je pronašla samo bocu vode i sunčane naočale. Zvala je u pomoć, vikala je na engleskom. Uopće se nije mogla sjetiti slovačkog jezika.

Spominje muškarce i ženu

Kaže da je sjećanje koje joj se vraća zastrašujuće.

Adamcova kaže da joj u bolnici nisu napravili sve potrebne preglede niti su joj zaliječili rane. Kaže da su samo ustanovili da joj rane nije napravila neka druga osoba, da je imala potres mozga, krv u bubrezima te djelomičnu paralizu mišića.

"Sjetila sam se troje ljudi. Sjetila sam se da sam bila na velikom brodu s dva muškarca i ženom. Onda se sjećam da su me odvukli na otok. Tamo je čekao još jedan muškarac. Odvukao me na taj otok. To je bilo sve čega sam se sjetila. Ali još uvijek vidim lica troje ljudi ispred sebe. Jako dobro ih se sjećam. Opisala sam ih i policiji", rekla je.

Kako je kazala, ponašanje policije u jednom trenutku se promijenilo.

"Gledali su jedni druge kao da znaju o čemu govorim, odjednom su izgubili interes da me saslušaju", kaže.

Dodaje i da nisu mogli uzeti njene otiske prstiju jer je, kako kaže, imala nekakvu vrstu ljepila na njima i to nije mogla sastrugati. Kasnije su joj policajci dali njen ruksak, koji je, kaže, bio pun smeća. Pronašla je samo stare ključeve od stana u Trenčinu. Dokumenti, novac i sve iznutra je, kaže, nestalo.

Tvrdi da je oteta

Kako kaže, uvjerena je da je bila žrtva otmice.

"Valjda su mislili da su me ubili jer sam na toj plaži bila pokrivena ručnikom. Sve je to jako čudno. Također činjenica da sam imala ljepilo na svim prstima. Što mislite da se dogodilo? Kad sam se vratila kući, počelo mi se vraćati sjećanje, čak i slovački. Mislim da se to moralo dogoditi ovdje u Slovačkoj. Možda to nije bila neka prava tvrtka koju sam pronašla na internetu, nego neki prevaranti. Ne sjećam se gdje sam bila od 20. kolovoza do 12. rujna i što se dogodilo u međuvremenu", priča Adamcova.

Uvjerena je da ju je netko ozlijedio. Ipak, nije se obratila slovačkoj policiji.

Kaže da je mentalno zdrava, ali ne i fizički. Stalno ima glavobolje, probleme s probavom, pati od nedostatka koncentracije i nesanice. Dodaje da zbog zdravstvenih problema ne može raditi, a mjesečno prima 120 eura socijalne pomoći.