MINISTARSTVO pravosuđa i uprave (MPU) reagiralo je danas na ocjenu predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića da je pravosudni sustav pred slomom zbog masovnog odlaska službenika, navodeći da najviši sud netočnim podacima želi prikazati kaos u pravosuđu.

MPU je priopćio da Dobronić, navodeći broj službenika i namještenika koji su napustili sudove, njih 870, obmanjuje hrvatsku javnost budući da zanemaruje činjenicu da je Ministarstvo u posljednje tri godine dalo 2125 suglasnosti za zapošljavanje, od kojih je 220 dano tijekom ove godine.

Ministarstvo navodi da se u izvješću predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu navodi kako brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2022. Iznosi 8067, od kojih su 1652 pravosudna dužnosnika. Dodaje da je Dobronić u svojem izvješću o stanju sudbene vlasti za 2021. naveo kako brojno stanje kadrova na dan 31. prosinca 2021. Iznosi 8172, od kojih je 1680 pravosudnih dužnosnika.

Iz navedenog izvješća, ističe MPU, proizlazi da je na kraju 2021. na hrvatskim sudovima bilo zaposleno 6492 službenika i namještenika, a na kraju 2022. njih 6415.

MPU ističe da je prema podacima iz Registra zaposlenih na dan 30. lipanj 2023. na hrvatskim sudovima bilo zaposleno 6264 službenika i namještenika, što nije za 870 manje kako tvrdi Vrhovni sud.

''Nesporno su se na temelju tih suglasnosti, a i ranije spomenutih izvješća, zaposlili službenici i namještenici, iako se opetovano nastoji prikazati da se baš nitko ne želi zaposliti na hrvatskim sudovima i kao krivca navodi isključivo Ministarstvo pravosuđa i uprave'', priopćilo je Ministarstvo.

MPU smatra da najviši sud, izlazeći s polovičnim podacima i neobjektivnom analizom, pitanje sindikalnih aktivnosti pretvara u pitanje opstojnosti pravne države čime želi prikazati stanje u tijelima sudbene vlasti kaotičnim.

"MPU svjestan posljedica štrajka"

''Takav pristup Vrhovnog suda zanemaruje činjenicu da Ustav RH državnu vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, koje se sukladno tim istim Ustavom obvezuju na međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru. Dodatno, zanemaruje činjenicu da MPU, sukladno Zakonu o sudovima, obavlja poslove pravosudne uprave, kao i činjenicu da se sredstva za rad sudova osiguravaju u Državnom proračunu koji se donosi sukladno propisanoj proceduri i u Hrvatskom saboru'', stoji u priopćenju.

Ministarstvo ocjenjuje da ovakav pristup Vrhovnog suda pokazuje nerazumijevanje funkcioniranja izvršne vlasti kao i nerazumijevanje uloge MPU kao dijelom iste, koje se ne može prikazati isključivo servisom druge grane vlasti. 

MPU dodaje da je svjesno kako će trenutni štrajk službenika i namještenika imati posljedice na učinkovitost rada sudova, međutim podsjeća na obvezu predsjednika sudova da poduzimaju mjere za uredno i pravodobno obavljanje svih poslova na sudovima. 

''Zauzimanjem ovakvog stava Vrhovni sud, nažalost, pokazuje da ne sagledava objektivno problem i manjak spremnosti da se pronađe zajedničko rješenje za prestanak štrajka u pravosudnim tijelima. Upitno je kako ovakav pristup Vrhovnog suda može pridonijeti jačanju vladavine prava i stabilnosti pravne države – koja ne obuhvaća samo sudbenu vlast'', zaključuje MPU.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) pokrenuo je 5. lipnja štrajk svojih članova, državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu u kojem traže 400 eura povećanja plaća te reguliranje kolektivnog pregovaranja za zaposlene u sudbenoj vlasti i Državnom odvjetništvu.

U međuvremenu je održano nekoliko bezuspješnih sastanaka predstavnika SDLSN-a s resornim ministrom uprave i pravosuđa Ivanom Malenicom.