UZGAJIVAČI slatkovodne ribe u ovoj godini mogu računati na ukupno 20 milijuna kuna bespovratne potpore za štete koje počine razne vrste ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Ministarstvo je, naime, izradilo prijedlog pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima, a na temelju kojega je u ovoj godini previđeno dodijeliti bespovratna novčana sredstva za štete i izgubljenu dobit počinjenu od raznih vrsta ptica i drugih životinja na šaranskim ribnjacima. O prijedlogu pravilnika se do 2. veljače provodi e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. 

Sredstva za 2019. godinu

"Uzgajivačima je za 2019. godinu na raspolaganju ukupno 20 milijuna kuna iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a potpora se dodjeljuje uzimajući u obzir proizvodnu površinu i prinos pojedinih šaranskih ribnjaka, uz uvjet minimalne ostvarene proizvodnje svih vrsta i uzgojnih kategorija te se uvećava za ribnjake na strogo zaštićenim područjima", navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Šaranski ribnjaci su umjetna, poluprirodna staništa namijenjena prvenstveno proizvodnji slatkovodnih vrsta ribe, gdje je način proizvodnje ribe organiziran kao poluintenzivna proizvodnja uz dodatnu hranidbu žitaricama i krmnim smjesama.

Po podacima Ministarstva, u Hrvatskoj je aktivno 17 velikih poluintenzivnih šaranskih ribnjaka u ukupnoj površini od oko 14.088 hektara, a grupirani su u nekoliko prostornih cjelina koje zajedno čine prostranu mrežu močvarnih lokaliteta.

Ribnjaci kao važna staništa 

Tijekom vremena šaranski ribnjaci su se pretvorili u vrijedne poluprirodne ekosustave s pogodnim staništima za brojne močvarne vrste, naročito za ptice močvarice. One se tu gnijezde, a tijekom proljeća i jeseni na ribnjacima se zadržavaju velika jata selica iz sjevernijih dijelova Europe. Visoka koncentracija ribe te povećana biološka produkcija u šaranskim ribnjacima predstavlja bogatu prehrambenu osnovu za močvarne vrste, a bujna vegetacija prikladna je kao zaklon ili ptičje gnjezdilište. 

Značajan broj vrsta šaranskih ribnjaka ugrožen je na nacionalnoj, europskoj ili čak globalnoj razini te zaštićen temeljem nacionalnoga Zakona o zaštiti prirode, EU direktiva i međunarodnih konvencija, objašnjavaju iz Ministarstva.

Kako dodaju, ribnjaci su vrlo važna staništa za mnogobrojne vrste biljnog i životinjskog svijeta te uzgajivači slatkovodne ribe trpe velike štete nastale zbog takvih ograničenja u proizvodnji koje značajno utječu na rentabilnost u proizvodnji pojedinih ribnjaka. Na sektorskoj razini te štete utječu na smanjenje proizvodnje i broja zaposlenih te napuštanje proizvodnih površina čime se gubi i njihova uloga u ekološkom aspektu, navode iz Ministarstva. 

"Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je problem kojega uzgajivači na šaranskim ribnjacima imaju te je osiguralo u državnom proračunu financijska sredstva u okviru državne potpore , a koja se dodjeljuju u okviru programa potpore kojeg je, kao prvog takvog tipa, namijenjenog sektoru ribarstva, Republika Hrvatska prijavila Europskoj komisiji i kojeg je Europska komisija ocijenila i odobrila prema posebnim pravilima koja se primjenjuju u okviru državnih potpora. Odobrenjem ove potpore Europska komisija je, kao i Republika Hrvatska, prepoznala nužnost isplate određenih financijskih sredstava kako bi se pomoglo uzgajivačima slatkovodne ribe, a s time očuvala i vrlo važna biološka staništa, posebno za zaštićene vrste koje u velikom broju, stalno ili povremeno, obitavaju na ribnjacima", zaključuje se u priopćenju.