NAKON što smo objavili članak Hrvatska je jedina država EU u kojoj poljoprivreda intenzivno propada, stigla je reakcija iz Ministarstva poljoprivrede. U nastavku je prenosimo:

"Poljoprivreda je neosporno važna djelatnost u Hrvatskoj, a ta važnost proizlazi iz broja zaposlenih u toj djelatnosti, njezinom udjelu u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP), a još više iz činjenice da je poljoprivreda nužna za prehrambenu sigurnost, brigu o prirodnim resursima i stabilnost ruralnih područja u Hrvatskoj. Višestruki značaj poljoprivrede (gospodarski, socijalni i okolišni) prepoznat je i u cijeloj Europskoj uniji. Zbog toga je za poljoprivredu, koja na razini prosjeka EU-a čini 1.4% BDP-a, osigurano 31% od ukupnih sredstava EU proračuna.

Trend poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i drugim državama članicama EU-a, prema podacima EUROSTAT-a o vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2022., iskazan je između ostalog i u realnoj vrijednosti u usporedbi s 2010., a polazeći od ovih podataka autor članka navodi kako se jedino u Hrvatskoj i Rumunjskoj bilježi pad poljoprivredne proizvodnje, pri čemu je taj "pad veći upravo u Hrvatskoj“.

Ovakvi navodi daju iskrivljenu sliku stvarnog stanja, s obzirom na to da se zanemaruju druge informacije koje se mogu pronaći u istoj tablici EUROSTAT-a Za bolje razumijevanje u nastavku dajemo usporedni pregled svih ovih podataka za EU i po državama članicama.

Iz ove je tablice jasno da je se za tvrdnje o propadanju hrvatske poljoprivrede koriste selektivni podaci iz kolone 2, odnosno jedine u kojoj je za Hrvatsku indeks manji od 100, dok se propušta uzeti u obzir relevantne podatke iz ostalih kolona. Točno je i ispravno naglasiti da je pad poljoprivredne proizvodnje evidentiran u razdoblju do 2015., a nakon toga vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste.

Nakon 2016. godine bilježimo oporavak i kontinuirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Nadalje, kad se uzme u obzir činjenica da je do pristupanja Hrvatskoj EU korištena drukčija metodologija obračuna vrijednosti proizvodnje u koju su ulazile potpore, a danas u vrijednost proizvodnje ulaze samo potpore koje se direktno mogu vezati za jedinicu proizvodnje koje čine tek mali postotak svih potpora, onda bi drukčiji indeks bio čak i u odnosu na 2010. godinu.

Ako se zadržimo samo na pokazateljima realnih vrijednosti, može se uočiti da je hrvatska poljoprivreda u 2022., u odnosu na 2015. godinu, ostvarila treći najveći porast u EU s indeksom 131,32. Veći porast od Hrvatske po tom pokazatelju imali su samo Poljska i Irska, a rast se nastavio i u 2022. godini, pri čemu je realna stopa u odnosu na 2021. godinu bila 9,23%, a nominalna 18,2%.

"Veličina gospodarstva sama po sebi nije pokazatelj niti razlog konkurentnosti"

Također, navodi o maloj površini PG-ova i korupciji u trošenju poljoprivrednih potpora zaslužuju komentar;

Poznato je da u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva. U Europskoj uniji postoje velike razlike među državama članicama po veličini poljoprivrednih gospodarstava: od Malte, u kojoj je prosječno gospodarstvo veličine 1,3 ha, do Češke s prosječnim gospodarstvom od 120,8 ha. One su uzrokovane prirodnim obilježjima, tradicijom te prioritetima poljoprivrednih politika svake države. Ovdje valja napomenuti i kako je velika površina poljoprivrednih gospodarstava u pojedinim zemljama rezultat komunističkog nasljeđa, odnosno vremena u kojemu su se poljoprivredom bavili gotovo isključivo veliki kombinati, dok su mali poljoprivrednici bili marginalizirani.

Veličina gospodarstva sama po sebi nije pokazatelj niti razlog konkurentnosti. To više ovisi o strukturi poljoprivredne proizvodnje. Za konkurentnu ratarsku proizvodnju važne su veće površine poljoprivrednog zemljišta, ali profitabilna proizvodnja može se u drugim sektorima ostvariti i na manjim površinama. Primjerice, u Italiji je prosječna površina poljoprivrednog gospodarstva 10,7 ha (za 38% manje nego prosjek EU-a), a unatoč tome, Italija je s 13,9% udjela u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a treći najveći poljoprivredni proizvođač u EU. Zbog toga je jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, između ostaloga i preusmjeravanjem u dohodovnije sektore.

Također, ovim putem odbacujemo tvrdnju da se poticaji poljoprivredi "troše na netransparentan i koruptivan način“. U Hrvatskoj je u 2022. godini, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bilo 106,5 tisuća korisnika poljoprivrednih potpora, a godišnje se obave desetci revizija. Sugerirati da su, zbog pojedinačnih slučajeva koji se procesuiraju, svi oni uključeni u koruptivne radnje i organizirani kriminal, je uvreda za hrvatske poljoprivrednike. Na temelju selektivno iznesenih pojedinačnih informacija ne može se donijeti ocjena o funkcioniranju ili nefunkcioniranju sustava potpora u Hrvatskoj.

Finalno, podsjetit ćemo i kako udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj prema posljednjim podacima iznosi 14,4%, što predstavlja rast od 66% u odnosu na 2015., pri čemu su naši poljoprivrednici sve obrazovaniji: hrvatski sektor poljoprivrede se pomlađuje, poljoprivredna proizvodnja bilježi kontinuirani rast vrijednosti u mandatu ove Vlade, te sasvim sigurno ne propada".