ZA OBNOVU javnih objekata i infrastrukture na području zagrebačkog i banijskog potresa dosad su po podacima resornog ministarstva ugovoreni projekti vrijedni 2.96 milijardi eura, a Hrvatska je od 1.03 milijarde eura koje joj je odobrio Fond solidarnosti EU dosad potrošila pola.

Hrvatska nešto više od milijardu eura iz Fonda solidarnosti EU treba iskoristiti do kraja lipnja, a dosad je predano zahtjeva za nadoknadu sredstava u vrijednosti od 513.7 milijuna, što čini 51.22 posto ukupne alokacije.

Od toga su isplaćena oko 342.2 milijuna eura ili 34.12 posto ukupne alokacije.

Obnova javnih zgrada

Podaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazuju da je od 1318 ugovornih projekata dosad završeno njih 569 od kojih se 257 odnosi na obnovu javnih zgrada, a ostali na mjere poput hitne sanacije, privremenog smještaja i financiranja službi spašavanja.

U fazi izvođenja radova je 239 projekata obnove javnih zgrada, uključujući škole, bolnice, muzeje i sakralne objekte, te 111 projekata infrastrukture, poput cesta i komunalne infrastrukture, vrijednosti 1.8 milijardi eura.

Iz Fonda solidarnosti na raspolaganju je preostalo 490 milijuna pa će se razlika do ugovorenog iznosa financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i drugih izvora, kao što su novi višegodišnji financijski plan, državni i županijski proračuni, kažu u Ministarstvu.

Obnova privatnih kuća

Kad je riječ o obnovi privatnih kuća i zgrada, dosad je od građana zaprimljeno 31.318 zahtjeva, od kojih je obrađeno nešto više od 40 posto, a ugovoreni su radovi vrijedni 253.8 milijuna eura.

Manje zahtjevna obnova koja se odnosi primjerice na dimnjake, stubišta i zabatne zidove završena je ili je u tijeku na 8083 kuće ili privatne zgrade.

Zahtjevnija konstrukcijska obnova završena je ili je u tijeku na 49 zgrada. Izgrađeno je 11 kuća, a 95 ih je u izgradnji te je uklonjeno 911 kuća i zgrada.

Nabava 500 mobilnih kućica

Ministarstvo je nedavno pokrenulo i četiri postupka nabave za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade za 88 oštećenih obiteljskih kuća na sisačko-moslavačkom području te sedam postupaka nabave za izradu nalaza i projektne dokumentacije obnove za 336 oštećenih zgrada.

U savjetovanje je prije nekoliko dana upućena i nabava mobilnih kućica za privremeni smještaj korisnika kontejnerskog smještaja u kojem je još 2400 obitelji.

Postupak nabave odnosi se na 500 kućica veličine od 25 metara četvornih za jednu do dvije osobe te 35 metara četvornih za svije do četiri osobe. Ukupna procijenjena vrijednost nabave je 14 milijuna eura.

Gradnja drvenih kuća

Ministarstvo ističe da su u pripremi te nabave obavili istraživanje tržišta, pri čemu su kontaktirali drvni klaster i proizvođače iz Hrvatske, ali i iz inozemstva.

Iako drvene kuće možda nisu toliko raširen oblik stanogradnje, on je sve češći u brojnim zemljama. Riječ je o izuzetno kvalitetnom tipu gradnje, visokih ekoloških standarda, energetski jako učinkovitom. Osim toga, drvene kuće su puno otpornije na potres, kažu u Ministarstvu.

Takva gradnja nije novost u Hrvatskoj s obzirom na to da je tradicionalno prisutna u Moslavini i Lonjskom polju, s tim da se ovdje radi o suvremenijem i modernijem obliku gradnje koji koristi i domaću drvnu sirovinu.

Ministarstvo planira da se te mobilne kuće kao privremeno rješenje za stanovanje postave do 30. lipnja kako bi ih platili sredstvima europskog Fonda solidarnosti. Stoga će angažirati i više izvođača te će, bude li nužno, određeni broj kuća raditi i strane tvrtke.

Pored tog modela, predviđeno je još 10 modela stambenog zbrinjavanja, kao što su samoobnova, financiranje najamnine, kupnja zamjenskih kuća i izgradnja zamjenskih kuća i zgrada.

Ljudi u kontejnerima oslobođeni troškova režija i pričuve

Ministarstvo ističe da je novi Zakon o obnovi, koji je na snazi od 23. veljače, napisan primarno zbog obnove obiteljskih i višestambenih zgrada koja ne ide zadovoljavajućim tempom.

Zakon, uz centralizaciju tijela nadležnih za obnovu, ujednačava proceduru, omogućava jedinstvenu javnu nabavu, ukida nepotrebne dokumente i sudionike u obnovi, što bi trebalo ubrzati obnovu.

Stanovnicima koji na obnovu treću zimu čekaju u kontejnerima položaj bi trebale olakšati mjere koja je vlada donijela na sjednici u četvrtak, a kojim se korisnike privremenog smještaja oslobađa režijskih troškova stanovanja i pričuve.

Suvlasnici višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada sa žutom i crvenom naljepnicom oslobođeni zajedničke pričuve

Suvlasnici višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada koje su stradale u potresima oslobađaju se obveze plaćanja zajedničke pričuve do obnove njihovih zgrada, uz uvjet da su označene žutom odnosno crvenom oznakom oštećenja te stoga nisu prikladne za stanovanje.

Odluka se ne odnosi na one suvlasnike koji sami odluče i nadalje plaćati pričuvu i tako akumulirati sredstva na računu zajedničke pričuve te na suvlasnike onih zgrada koje su na teret pričuve ugovorile kreditne obveze.

2419 mobilnih stambenih jedinica na području zagrebačkog i petrinjskog potresa

Korisnici privremenog smještaja oslobođeni su i plaćanja režija koje će se odlukom vlade sufinancirati za vrijeme privremenog stambenog zbrinjavanja prema broju članova kućanstva, a u iznosu od 100 eura za jednog člana do najviše 160 eura mjesečno za četiri i više članova.

Pravo ostvaruju svi korisnici koji su smješteni u kontejnerima prema modelima privremenog stambenog zbrinjavanja. Na području zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno se nalazi 2419 mobilnih stambenih jedinica u kojima je smješteno 6258 korisnika, odnosno 2400 obitelji.

Troškovi režija sufinancirat će se i osobama privremeno zbrinutima temeljem odluke vlade o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresima.

Maksimalne cijene troškova određivat će neovisna stručna tijela

Vlada je također donijela mjeru po kojoj će maksimalne cijene troškova obnove određivati neovisna stručna tijela. Tako će zagrebački Građevinski fakultet najviše cijene utvrđivati uz korištenje podataka Hrvatske gospodarske komore i službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. 

Cijene će se ažurirati kvartalno te će biti dostavljene Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje će ih objaviti na svojim mrežnim stranicama. Riječ je ujedno i o maksimalnim cijenama koje su prihvatljive za isplate novčane pomoći na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, kažu u Ministarstvu.