FOTO:

MINISTAR vanjskih poslova BiH Igor Crnadak potvrdio je u utorak kako je njegova zemlja spremna na dogovor s Europskom unijom o prilagodbi privremenog trgovinskog sporazuma i želi kompromis koji će omogućiti da se on u cijelosti počne primjenjivati i na Hrvatsku.

"BiH ima nove pozicije, a postoji i spremnost Europske komisije za razgovore"; kazao je Crnadak novinarima na Jahorini, uoči sastanka s predstavnicima parlamentarnih stranaka iz BiH na kojemu bi trebalo dogovoriti zajedničko djelovanje na planu europskih integracija.

Crnadak je ocijenio kako u sadašnjoj fazi BiH treba zajednički nastup i vlasti i oporbe ukoliko se želi uspješan nastavak procesa europskih integracija.

"Potrebno je stvoriti neku vrstu 'Saveza za Europu'", kazao je ministar vanjskih poslova BiH dodajući kako vlast i oporba na tom planu ne bi smjeli imati različite pristupe i stajališta.

Takvo jedinstvo, kako je istaknuo, potrebno je radi ispunjavanja prioritetnih zadaća, a jedna od njih je upravo prilagodba privremenog trgovinskog sporazuma s EU, koji u biti znači potvrdu prava Hrvatske da kao članica Unije uživa pogodnosti bescarinskog izvoza roba u BiH, čemu su se vlasti te zemlje uporno opirale od 2013. godine kada je Hrvatska postala članicom EU.

Približavanje stajališta

Crnadak je podsjetio kako je odluku o promjeni takvog stajališta ranije donijelo Predsjedništvo BiH, koje je zadužilo Vijeće ministara i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za vođenje pregovora čiji je cilj doći do rješenja koje će zadovoljiti i BiH i EU odnosno Hrvatsku.
"Sada imamo lagano približavanje stajališta", kazao je Crnadak, no nije želio govoriti o potankostima nove bosanskohercegovačke pregovaračke pozicije.

Crnadak je istaknuo kako je jasno da BiH može napredovati ka europskim integracijama sa sadašnjim ustavom i zakonima, a uz unutarnji politički konsenzus može pronaći rješenja za otvorena pitanja poput uspostave mehanizma koodinacije odnosa s EU, na čemu trenutačno također inzistiraju iz Bruxellesa.

Taj bi mehanizam trebao omogućiti da BiH s EU pregovara "jednim glasom", no na temelju suglasnosti različitih razina vlasti i sukladno ustavnom ustroju zemlje, što može biti problem jer se suglasnost mora dobiti kako od županija tako i od entiteta te tijela državne vlasti.
Temeljni prijepor oko tog pitanja u BiH je kako stvoriti mehanizam za donošenje odluka koji neće biti glomazan i izložen rizicima stalnih blokada.