VLADA je u saborsku proceduru uputila paket zakonskih izmjena iz područja lokalne samouprave za koje tvrdi da će dovesti do godišnjih ušteda od oko 100 milijuna kuna. Međutim, računice koje je napravio nezavisni gradski vijećnik u Oroslavju Viktor Šimunić pokazuju da će uštede biti znatno manje od onih o kojima govori ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica te da će iznositi jedva oko 38,5 milijuna kuna.

"Moje kalkulacije pokazuju da bi uštede trebale iznositi samo 38,5 milijuna kuna, što nije ni blizu procjeni Ministarstva pravosuđa i uprave o uštedi od 100 milijuna kuna godišnje. Iako će se neki troškovi smanjiti, drugi bi mogli porasti, i to prilično", objašnjava za Index Šimunić. 

Sve se svelo samo na rezanje broja dužnosnika

Dugo najavljivan projekt reforme lokalne samouprave u konačnici se sveo samo na rezanje broja dužnosnika u županijama, gradovima i općinama. Proizlazi to iz predloženih izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, zatim Zakona o lokalnim izborima i Zakona o Gradu Zagrebu koje je vlada u ponedjeljak usvojila i poslala na saborske klupe. 

Prema tim zakonskim prijedlozima, broj zamjenika župana, gradonačelnika i općinskih načelnika smanjio bi se za 618, broj članova predstavničkih tijela srezao bi se za 10 posto, a smanjile bi se i naknade. U Ministarstvu pravosuđa i uprave za Index ističu kako će se time u županijskim i lokalnim proračunima ostvariti uštede od oko 100 milijuna kuna godišnje.

Neki bi troškovi nakon zakonskih izmjena mogli i porasti

No Šimunićeve računice daju bitno drukčije rezultate. Ukupni troškovi područne i lokalne samouprave, koja u Hrvatskoj danas obuhvaća 20 županija, 127 gradova i 428 općina te Grad Zagreb, koji je istodobno i grad i županija, u ovoj bi godini trebali iznositi nešto više od 302 milijuna kuna. Od toga na plaće čelnika županija i lokalnih jedinica otpada oko 96,9 milijuna kuna, na plaće njihovih zamjenika, njih ukupno 745, nešto manje od 72,4 milijuna kuna, a na vijećničke naknade, koje prima 8355 vijećnika, preko 53 milijuna kuna, odnosno oko 85 milijuna u bruto iznosu. Kada se tome dodaju i naknade za političko djelovanje, koje se isplaćuju iz lokalnih proračuna, ukupan trošak funkcioniranja lokalne samouprave u Hrvatskoj, izračunao je Šimunić, sada se penje na više od 302 milijuna kuna.

Nakon što sabor prihvati zakonske izmjene ukupni bi troškovi lokalne samouprave, prema Šimunićevim kalkulacijama, trebali iznositi nešto više od 263,5 milijuna kuna, ili samo oko 38,5 milijuna kuna manje nego sada. Plaće županijskih i lokalnih čelnika trebale bi ostati na istoj razini, budući da i broj tih čelnika ostaje isti, odnosno porezni bi obveznici za njih trebali izdvojiti, prema Šimunićevim kalkulacijama, nešto manje od 96,9 milijuna kuna. Do smanjenja troškova trebalo bi doći u segmentu plaća zamjenika, kojih bi, po novom, trebalo biti 53 i za koje bismo trebali izdvojiti oko 14 milijuna kuna. No to nije pun iznos zamjeničkih plaća, budući da bi još 74 zamjenika u lokalnim jedinicama, kao i do sada, a sukladno Ustavnom zakonu o pravima manjina, trebalo doći iz manjinskih redova. Njihova godišnja primanja Šimunić procjenjuje na oko 8,6 milijuna kuna. 

Iako bi se broj vijećnika u predstavničkim tijelima u županijama, gradovima i općinama trebao smanjiti na 7369, ukupan bi iznos njihovih naknada mogao znatno porasti, i to na nešto više od 63 milijuna kuna, odnosno oko 101 milijun kuna u bruto iznosu. Šimunić, naime, ističe da svaka lokalna jedinica sama određuje visinu vijećničkih naknada, a da se novim zakonom postavlja gornja granica naknada, što će u praksi vjerojatno dovesti do povećanja izdataka za naknade vijećnicima. Štoviše, kaže naš sugovornik, trošak bi, ako se tome pridodaju i manjinski vijećnici, mogao biti i veći. 

Šimunić: Izmjene su samo kozmetičke prirode

Značajnije uštede Šimunić ne očekuje ni kod naknada za političko djelovanje. Naime, smanjenje za 10 posto u odnosu na ovu godinu značilo bi da će lokalne jedinice za te svrhe u sljedećoj godini izdvojiti nešto više od 43 milijuna kuna, no Šimunić upozorava da financiranje stranaka u lokalnoj samoupravi nije regulirano pa ta brojka u sljedećoj godini može biti i veća i manja od navedene.

"Žalosna je činjenica da i dalje neće biti regulirana, ili još bolje ukinuta, naknada za političko djelovanje. Stoga ćemo u 2020. godini izdvojiti preko 47 milijuna kuna za političke stranke, a još kada tome pribrojimo preko 58,5 milijuna kuna koje izdvajamo za političko djelovanje parlamentarnih stranaka, lako izračunamo da smo u 2020. godini samo političkim strankama uplatili 106 milijuna kuna. Naravno, ne treba posebno isticati da najveći dio kolača dobije HDZ", napominje Šimunić. 

Viktor Šimunić

Stoga vladine zakonske prijedloge ocjenjuje lošima i kaže da su samo kozmetičke naravi. To, napominje Šimunić, i nije reforma. Pritom povlači usporedbu s nizom europskih zemalja čiji je sustav lokalne samouprave proučio - od Irske preko Danske, Malte i Slovenije pa do Crne Gore i Srbije. 

"Osobno smatram da nam treba dubinska analiza lokalne samouprave pa tek nakon toga iznimno kvalitetna reforma lokalne samouprave. No ona ne smije biti politički podobna, već reforma kojom će narod dobiti pošten i smislen javni servis", poručuje Šimunić. 

Jurlina Alibegović: Ovo nije reforma, uštede će biti male i nedovoljne za razvoj

Sličan stav o aktualnim izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi imaju i stručnjaci s kojima smo razgovarali. I oni ističu da je ovdje riječ samo o kozmetičkim izmjenama, a ne o istinskoj reformi lokalne samouprave. 

"To nije reforma. Radi se o malim uštedama koje neće potaknuti regionalni i lokalni razvoj niti će imati većih učinaka. Potreban nam je teritorijalni preustroj, a vlada očito ne ide u tom pravcu. Ne možemo imati općine od 500 stanovnika i očekivati da će one pružati kvalitetne javne usluge. Za tako nešto je potrebno okrupniti gradove i općine", kaže za Index Dubravka Jurlina Alibegović iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, inače bivša ministrica uprave. 

Dubravka Jurlina Alibegović

Smatra kako bi optimalan teritorijalni ustroj Hrvatske bila podjela na pet regija koje bi potakle razvoj na regionalnoj razini i povlačile novce iz fondova Europske unije. Kada je riječ o gradovima i općinama, naša sugovornica kaže da se ništa loše ne bi dogodilo ni ako bi se njihov broj prepolovio. 

Đulabić: Broj lokalnih jedinica treba radikalno srezati

"Ovdje je riječ samo o kozmetičkim izmjenama, a ne o reformi, i one neće donijeti neke veće uštede", poručuje i Vedran Đulabić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. 

Vedran Đulabić

I njegov je stav da bi Hrvatsku trebalo podijeliti na pet regija, a sada atomiziranu podjelu na gradove i općine svesti na 123 lokalne jedinice koje bi obuhvaćale područja okupljena oko lokalnih gravitacijskih središta. U osnovi, kaže naš sugovornik, to su bivše općine kakve su u Hrvatskoj postojale do 1993. godine, ali uz određene korekcije. Moglo bi ih biti, napominje, i više od 123, ali svakako ne 556, koliko sada imamo gradova i općina. 

Nakon teritorijalnog preustroja 1993. u Hrvatskoj je eksplodirao broj gradova i općina

Hrvatska se do teritorijalnog preustroja 1993. godine dijelila na Grad Zagreb i 101 općinu koje su bile zaokružene i razmjerno velike teritorijalne jedinice. Gradovi tada nisu postojali kao zasebne upravne jedinice - status grada kao upravne jedinice imao je samo Zagreb, dok su ostale jedinice bile općine. Lokalna problematika na području takvih "velikih" općina rješavala se u mjesnim zajednicama koje su imale veće nadležnosti i prihode od njihovih sadašnjih pandana - mjesnih odbora.

Županija do 1993. nije bilo. Regionalnim pitanjima bavile su se do 1990. godine, kada su ukinute, zajednice općina, kojih je tada bilo 10, a kojima još valja pribrojiti i Grad Zagreb, koji je do početka devedesetih funkcionirao kao "gradska zajednica općina". 

Naravno, ni takvim teritorijalnim ustrojem mnogi nisu bili zadovoljni. Problemi su tinjali na regionalnoj razini jer Pula, primjerice, nije željela spadati pod Rijeku, niti Zadar pod Split, ali i na lokalnoj razini, budući da mnoga naselja nisu imala status općine iako su ili imala općinsku tradiciju od ranije ili su se jednostavno razvila pa su težila "promoviranju" u općinski status. Ipak, takav je ustroj, sa svim svojim slabostima i nedostacima, bio učinkovitiji od današnjega, o čemu dovoljno govori i činjenica da su ispostave državne vlasti na lokalnoj razini i danas organizirane uglavnom po modelu tih nekadašnjih "velikih" općina. 

Potrebno nam je "resetiranje" sustava lokalne samouprave

S druge strane, nakon reforme lokalne samouprave na prijelazu iz 1992. u 1993. godinu dolazi do velikih promjena u teritorijalnom ustroju. Kao regionalne jedinice uvode se županije, dok se dotadašnje "velike" općine cijepaju na velik broj manjih gradova i općina. Naravno, takav ustroj ima određenih prednosti jer lokalnu vlast približava građanima i omogućuje značajnija ulaganja u lokalnu infrastrukturu. No, ima i brojne minuse, među kojima su i bujanje birokracije i nameta kojima se financiraju troškovi lokalnih vlasti, kao i često spominjano uhljebljivanje. 

Ne čudi stoga što stručnjaci već godinama upozoravaju da sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj treba radikalno mijenjati. Resetiranje sustava na onakav kakav je postojao do početka 1993. nitko ne zaziva, ali traže da se broj gradova i općina znatno smanji kako bi takve jedinice mogle pružati odgovarajuće javne usluge. Zato traže i jasne kriterije koje neko mjesto mora ispuniti da bi dobilo status grada, kao i kriterija za status općine. Kod eventualnog krojenja novog upravnog zemljovida države trebat će, upozoravaju, voditi računa i o njenim posebnostima, poput otoka i planinskih područja te prometne povezanosti.

Ministarstvo uprave: Smanjenje broja gradova i općina je poseban proces i sada nije na dnevnom redu

No iz Ministarstva pravosuđa i uprave poručuju da je smanjenje broja jedinica lokalne samouprave poseban proces, odvojen od aktualnog procesa smanjenja broja lokalnih dužnosnika. Ističu i da je programom vlade predviđeno funkcionalno povezivanje općina, no valja reći kako se gradovi i općine i sada funkcionalno mogu povezivati spajajući određene funkcije. 

"Pitanje eventualnog smanjenja broja jedinica lokalne samouprave je iznimno složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup", zaključuje se u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave na upit Indexa.