Foto: FAH

MINISTAR poljoprivrede Davor Romić u intervjuu za Index otkrio je što planira učiniti da se zaustavi negativan trend iseljavanja mladih, pogotovo iz ruralnih krajeva Hrvatske. Romić je progovorio o povećanju potpora, namijenjenih isključivo mladim poljoprivrednicima, budući da se mladi sve rjeđe bave tom granom gospodarstva.

Mlade ljude je, ističe Romić, potrebno motivirati da ostanu živjeti i raditi na selu, stvarajući sebi i svojim obiteljima nova radna mjesta. Često se mladi ljudi kazao je, ne odlučuju biti nositelji poljoprivrednih gospodarstava zbog problema osiguravanja početnog kapital za strukturnu prilagodbu gospodarstva i visokih početnih troškova u poljoprivrednoj djelatnosti.

Upravo stoga vjeruje da će im visoke potpore s kojima se kreće već idući mjesec, pomoći i ponukati ih na bavljenje poljoprivredom.

Iz cijele Hrvatske, a pogotovo Slavonije i Baranje se posljednjih godina iseljava sve veći broj mladih ljudi. Zainteresiranost mladih za bavljenje poljoprivredom je također sve manja, koji su razlozi tome?

Stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj je velika i prema podacima Eurostata u veljači 2016. godini je iznosila 15,1%. Nezaposlenost mladih osoba do 25 godina je u četvrtom tromjesečju 2015. godini prema podacima Eurostatu iznosila 40,3%. Nezaposlenost je još izraženija na ruralnim područjima, gdje je odljev mlade populacije pogotovo za područja istočne Hrvatske i otoka izrazito velik i konstantan posljednjih godina. Kada se navedenom pridodaju podaci o negativnim demografskim kretanjima, velik dio ruralnog područja Republike Hrvatske je suočen s problemima koji zahtijevaju brzu i učinkovitu reakciju svih nadležnih institucija.

Najviše mladih poljoprivrednih gospodarstava nalazi se na području Osječko-baranjske županije, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj, dok je najmanje registrirano u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Mlade ljude je potrebno motivirati da ostanu živjeti i raditi na selu, stvarajući sebi i svojim obiteljima nova radna mjesta. Često se mladi ljudi ne odlučuju biti nositelji poljoprivrednih gospodarstava zbog problema osiguravanja početnog kapital za strukturnu prilagodbu gospodarstva i visokih početnih troškova u poljoprivrednoj djelatnosti.

Što Ministarstvo poljoprivrede može i planira učiniti da promjeni takav negativan trend?

Za promjenu negativnog trenda potrebno je sustavno raditi na reformama. Poglavito na zaokretu zemljišne politike, osiguravanju jednakih uvjeta poslovanja koji bi naše poljoprivredne proizvođače izjednačili s proizvođačima u okruženju. Ovdje ponajprije mislim na smanjenje troškova primarne proizvodnje. To možemo postići osiguravanjem pristupa jeftinijem kapitalu za kratkoročna i dugoročna zaduživanja, uređenjem tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kroz Zakon o poštenim trgovačkim praksama. Veliki potencijal promjene stanja u ruralnim područjima je i 2,6 milijardi eura koliko nam je do 2020. godine na raspolaganju iz Programa ruralnog razvoja.

Ovdje bih istaknuo mjeru za male poljoprivrednike koja po korisniku osigurava 15.000 eura, a ovih dana krećemo s izdavanjem odluka za prošlogodišnji natječaj za čak 1150 takvih korisnika jer ćemo povećati sredstva osigurana natječajem kako bismo sve prijavljene koji udovoljavaju kriterijima natječaja uključili u tu mjeru. Povećanjem sredstava došli smo do iznosa od 16, 8 milijuna eura. Ti mali poljoprivredni proizvođači ovim će sredstvima povećati obujam svoje proizvodnje i steći će uvjete da se u narednom razdoblju jave na neke druge natječaja Programa ruralnog razvoja.

Koje su najveće barijere s kojima se poljoprivrednici susreću? Što se može učiniti da se iste otklone?

Poljoprivrednici se susreću s cijelim nizom problema koji ih sprečavaju da bi bili konkurentni i uspješni u svom poslu. Od problema uzrokovanih lošom zemljišnom politikom do visokih troškova proizvodnje koji su posljedica skupog zaduživanja i visokih davanja državi. Pripremljen je cijeli niz reformi koje ćemo implementirati u ruralni prostor kako bi proizvodnja hrane bila konkurentan, isplativ i dohodovan posao.

Planiraju li se novi poticaji za poljoprivrednike? Koliko je sredstava poljoprivrednicima na raspolaganju iz EU fondova, a koliko država sudjeluje u potporama?

Programom ruralnog razvoja ukupno je na raspolaganju 2,6 milijardi eura do 2020. godine, a taj je novac osim povećanju poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti namijenjen i podizanju životnog standarda ruralnih prostora: izgradnji vrtića, igrališta, komunalne infrastrukture… Taj novac učinit će razliku za stanovnike ruralnih područja ukoliko ćemo ga pametno i smisleno iskoristiti, a to nam je cilj.

Postoji li dodatan poticaj za mlade poljoprivrednike?

Mladi poljoprivrednici dodatno su financirani kroz izravna plaćanja u ukupnom iznos od 16 milijuna kuna. Kroz mjere Programa ruralnog razvoja osigurani su dodatni postoci sufinanciranja ukoliko je nositelj projekta mladi poljoprivrednik. U mjeri 6. Programa ruralnog razvoja osigurana je već spomenuta podmjera za mlade poljoprivrednike kroz koju je osigurano ukupno 50 milijuna eura. Natječaj iz te mjere raspisan je prošle godine, no sredstva predviđena natječajem bila su dostatna za svega dvjestotinjak korisnika. Prijavilo ih se više od 400.

Nedavno su dovršene obrade pristiglih prijava i rezultati su pokazali da imamo 366 projekata koji imaju jednak broj bodova i jedan je bolji od drugoga. Stoga smo se odlučili zatražiti povećanje sredstava za ovaj natječaj i uskoro očekujemo pozitivno mišljenje Europske komisije za to povećanje. To u praksi znači da ćemo u lipnju za 366 mladih poljoprivrednika odobriti sredstva u ukupnom iznosu od 18,3 milijuna eura, a novi natječaj za tu mjeru raspisat ćemo krajem godine. Mladi poljoprivrednici su budućnost ruralnog prostora, ali i poljoprivredne proizvodnje. Oni su ti koji svojim znanjem mogu utjecati na promjene trendova u poljoprivredi, uvođenje najsuvremenijih tehnologija i inovativnih rješenja. Vjerujem u mlade, obrazovane ljude i u ogroman potencijal koji imaju.

Koliko se mladih u Hrvatskoj bavi i živi na račun poljoprivrede?

Trenutna dobna struktura među poljoprivrednicima u Republici Hrvatskoj je nepovoljna. Poljoprivredom se uglavnom bave starije osobe. Prema podacima Agencije za plaćanja, od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednika koji je u prosincu 2015. godine iznosio 178.747, samo 18.875 poljoprivrednih gospodarstva ima nositelja mlađeg od 40 godina (od toga 17.284 obiteljska poljoprivredna gospodarstva). Ekonomska kriza i prethodna ratna zbivanja doprinijeli su migracijskim kretanjima s ruralnih u urbana područja, posebice mlađe populacije, rezultirajući općim opadanjem ruralne populacije i povećavanju starosti populacije.

Planirate li zaustaviti njihovo iseljavanje iz ruralnih krajeva?

Mlade možemo zaustaviti samo ukoliko im ponudimo razlog za ostanak. Podizanje kvalitete života u ruralnim područjima i siguran izvor prihoda sigurno su neki od razloga koji će mlade potaknuti na ostanak. Provođenjem mjera programa ruralnog razvoja i provođenjem dogovorenih reformi siguran sam da ćemo mlade, ali i one malo starije potaknuti da svoje mjesto pod suncem traže u ruralnim krajevima naše domovine.

Je li ovo Ministarstvo otpočetka mandata ove Vlade poduzelo neke promjene po pitanju poljoprivrede, ako da, koje su to novosti?

Intenzivno radimo na strategijama koje će nam pomoći u provođenju ciljanih politika. Radimo i na promjenama zemljišne politike, uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, promjenama Programa ruralnog razvoja, navodnjavanju… Svi moji pomoćnici pripremaju izmjene propisa iz svojih nadležnosti kako bismo smanjili administrativne barijere koje muče naše poljoprivredne proizvođače, pojednostavili pravila igre i podigli stupanj transparentnosti i učinkovitosti sustava. Uvjeren sam da će se rezultati toga rada uskoro osjetiti i da će poljoprivredni proizvođači dobiti administraciju koja im je partner i saveznik, a ne prepreka u poslovanju.