SLUČAJ osmero hrvatskih državljana koji su na sudskom ročištu u Zambiji pušteni da se brane sa slobode pokazao je brojne manjkavosti u sustavu socijalne skrbi koji je nadležan za posvajanje djece iz inozemnih država, što je rezultiralo najavama resornog ministra o promjeni zakona.

Od četiri para kojima se sudi u Zambiji, zbog sumnje na trgovinu djecom, samo dva su upisana u Registar potencijalnih posvojitelja, što znači da imaju pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje izdano od Centra za socijalnu skrb, glasio je odgovor Ministarstva obitelji i socijalne politike krajem prosinca.

Međutim, o preostala dva para nije bilo govora, što je navelo na zaključak da Ministarstvo o njima nije imalo nikakvih podataka. Međutim, prije nekoliko dana ispostavilo se da to nije sasvim točno.

"Dva para su upisana u registar potencijalnih posvojitelja, a dva para se nalaze u postupku. U tijeku je provođenje upravnog nadzora nad cjelokupnim postupkom upisa odnosno zahtjeva za upis u registar potencijalnih posvojitelja kod sva četiri para", izvijestili su.

To znači da dva od četiri para, premda su u postupku, u trenutku posvojenja djece još nisu bila upisana u Registar potencijalnih posvojitelja i samim time nisu imali potvrdu o prikladnosti i podobnosti za posvajanje djece. 

Kongoanski obiteljski zakon, koji u nekoliko članaka definira uvjete međunarodnog posvojenja, izričito pak navodi da se međunarodno posvojenje kongoanskog djeteta može odobriti samo ako nadležna tijela države prijema (u ovom Hrvatske) izdaju potvrde koje potvrđuju da je posvojitelj u mogućnosti pružiti djetetu prihvatljiv okvir za razvoj.

U istom je zakonu također istaknuto da se posvojenje može izvršiti samo ako za to postoje opravdani razlozi i ako je to u interesu djeteta.

Treba li iskazati namjeru za međunarodno posvajanje ili ne

Što se tiče četiri hrvatska para, još je nekoliko nedoumica. Niti jedan od četiri para nije u prijavnom obrascu iskazao namjeru za međudržavnim posvojenjem, što je na jučerašnjoj konferenciji za medije potvrdio resorni ministar Marin Piletić.

Poznata su i imena četiri spomenuta para, to su Damir Magić (44) i Nadica Magić (45), Zoran Subošić (52) i Azra Imamović Subošić (41), Ladislav Peršić (42) i Aleksandra Peršić (40) te Noah Kraljević (45) i Ivona Kraljević (36).

Propisi nalažu da se hrvatski državljani koji žele posvojiti dijete moraju obratiti nadležnom Centru za socijalnu skrb koji potom provodi postupak utvrđivanja podobnosti za posvojenje djeteta. U slučaju pozitivnog rješenja, par se upisuje u Registar potencijalnih posvojitelja.

Ako žele posvojiti dijete iz inozemstva, podnose zahtjev za posvojenje Ministarstvu socijalne politike s naznakom države iz koje žele posvojiti dijete.

Međutim ako država nije potpisnica Haške konvencije, odnosno Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, kao što je to Demokratska Republika Kongo, posvojitelji se trebaju obratiti nadležnim tijelima za one države iz koje žele posvojiti dijete. 

Uvjete postupka posvojenja propisuje država porijekla djeteta, odgovorilo je Ministarstvo Hini. 

Još uvijek postoje nedoumice oko procedure

Nova nedoumica je izašla na vidjelo na presici ministra Piletića, koji je dao izjavu iz koje nije sasvim jasno trebaju li nakanu za usvajanje djece Ministarstvu izraziti i parovi koji žele usvojiti iz zemlje nepotpisnice. 

"Svi oni koje žele posvajati djecu i koji žele ući u hrvatski Registar potencijalnih posvojitelja, tu svoju nakanu trebaju iskazati u prijavnom obrascu. Ako potencijalni posvojitelji djece iz trećih zemalja žele posvojiti dijete iz neke druge zemlje, oni to moraju navesti, te dobivaju potom puni 'support' i informacije po procedurama haške Konvencije i eventualno treba obratiti pozornost ako je riječ o posvojenju iz država trećih zemalja" rekao je. 

Uhićeni Hrvati imali su dokumente o posvojenju iz DR Konga, ali tužiteljstvo u Zambiji sumnja na to da su oni bili krivotvoreni.

Proizlazi da su na temelju kongoanskih papira hrvatski sudovi potvrdili odluke o posvajanju, bez dodatne provjere autentičnosti i legalnosti izdanih dokumenata, s obzirom na to da je riječ o zemlji koja nije potpisnica Haške konvencije, a također je riječ o disfunkcionalnoj i visoko korumpiranoj zemlji.

Na temelju odluka hrvatskih sudova, djeci koja su trebala doći u Hrvatsku izdani su hrvatski dokumenti.

Međutim, iz MUP-a nisu mogli odgovoriti koliko u našoj zemlji ima posvojene djece podrijetlom iz drugih država, s osobnim dokumentima RH.  

Nadležnosti se prebacuju, papiri izdaju, a nitko ne zna broj posvojene djece

"Ministarstvo unutarnjih poslova u evidencijama izdanih osobnih isprava ne vodi podatke o posvojenoj djeci odnosno ne vodi podatke jesu li roditelji djeteta biološki roditelji ili roditelji posvojitelji, stoga nismo u mogućnosti dati broj isprava izdanih posvojenoj djeci", odgovorili su iz MUP-a na pitanje o evidenciji izdanih osobnih isprava.

"Upis u maticu rođenih i knjigu državljana u slučaju stjecanja hrvatskog državljanstva djece podrijetlom ne provodi Ministarstvo unutarnjih poslova niti provodi ili nadzire postupak posvojenja djeteta u Hrvatskoj, već isključivo temeljem uvida u relevantne evidencije izdaje osobne isprave - poput putne isprave i osobne iskaznice - a čije izdavanje je u našoj nadležnosti", dodali su. 

Matični uredi i sudovi na kojima se donose odluke o priznanju stranih sudskih odluka o posvojenju su pak u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. 

Ministar Piletić najavio je izradu jasnijeg zakonskog okvira kada su u pitanju međudržavna posvojenja te kazao da će domaći sudovi ubuduće obavljati dodatne provjere. 

Na dodatne provjere pozvao je i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.

"Prema preporukama predsjednika Vrhovnog suda sudovi će ubuduće u postupcima međudržavnog posvojenja biti dužni provjeriti autentičnost i pravomoćnost primljenih stranih dokumenta preko Ministarstva pravosuđa i međunarodne pravne pomoći, a ne ih tek potvrditi, kakva je sada praksa", rekao je.

Također, kada im na stol dođe prijedlog za priznanje strane sudske odluke, primjerak će morati dostaviti i Ministarstvu socijalne politike, koje će provjeriti jesu li ti hrvatski posvojitelji uopće upisani u Registar posvojitelja", navodi se u priopćenju suda.

Ipak se utvrdilo da je u 10 godina usvojeno 131 dijete iz DR Konga

Slučaj iz Zambije otkrio je nered u vođenju evidencije o posvajanjima iz inozemstva. Naime, dio podataka prikuplja se tek od 2014.godine

"Ministarstvo obitelji i socijalne politike ne raspolaže s podatcima koliko je sveukupno državljana Republike Hrvatske posvojilo dijete iz druge države i o kojim se državama radi", stoji u odgovoru Hini.

"Ministarstvo raspolaže podatcima o posvojenju djece iz drugih država ugovornica navedene Konvencije za razdoblje od 1. travnja 2014. godine do danas i u tom razdoblju okončana su četiri postupka međudržavnog posvojenja u skladu s Konvencijom", dodali su u odgovoru na Hinin upit otprije tri tjedna.

Iz Ministarstva su poručili da uopće ne raspolažu podacima o broju zaprimljenih upita građana vezano za međudržavno posvojenje niti o broju posvojene djece iz država koje nisu ugovornice Haške konvencije.

No mjesec dana od uhićenja hrvatskih parova i deset godina od prvog posvojenja iz Konga, Ministarstvo je ipak uspjelo utvrditi da je u Hrvatskoj iz Demokratske Republike Kongo od 2012. do sada posvojeno, kako je izvijestio Piletić, ukupno 131 dijete.

Predsjednica udruge Adopta: Posvajanje nije nešto što se radi iz humanitarnih i plemenitih pobuda

O temi posvojenja za N1 je danas govorila predsjednica udruge Adopta Diana Topčić-Rosenberg.

Sud u Zambiji danas je odlučio da se osmero hrvatskih državljana uhićenih u zračnoj luci prije više od dva mjeseca mogu braniti sa slobode. Topčić-Rosenberg kaže kako joj je drago zbog toga. "Mislim da je to bolje za njih, da su dostojanstveniji uvjeti i da će olakšati situaciju u kojoj se nalaze", govori.

Udruga Adopta još od 2010. radi na stvaranju pozitivnoga, ugodnoga i podupirućeg okruženja za obitelji nastale posvojenjem, a njena predsjednica za N1 je rekla kako smatra da je ovaj slučaj "ogolio kompleksnost posvajanja".

Rasprava se sada, govori, odvija na više nivoa, kako u javnom prostoru tako i unutar institucija. "Kao netko tko je posvojio dijete, htjela bih komentirati izjave da je posvajanje plemenit čin. To je prvenstveno odgovoran čin roditeljstva u koji se ulazi s velikim promišljanjem. To nije nešto što vi činite iz humanitarnih i plemenitih pobuda. Mi želimo biti roditelji, a povrh toga se nadamo da će djeca odrastati u boljim uvjetima nego što bi bez da su nama", rekla je predsjednica Adopte 

Ministar rekao da se svi koji žele posvojiti dijete obrate Ministarstvu. Topčić Rosenberg: To je nemoguće

Drugi nivo je, prema njenom mišljenju, to postoji li legislativa koja omogućuje transparentnost i zakonitost procesa. "Mi smo jučer od ministra saznali da postoji pravna praznina u hrvatskom zakonodavstvu oko međudržavnog posvajanja i nadam se da će se ona popuniti što prije. Treći je institucionalni nivo, onaj u kojem razmatramo jesu li institucije uspostavile okvire u kojima će omogućiti građanima jasne informacije o tome kako posvojiti djecu iz njihovih država i pružaju li stručnu podršku u tom procesu."

Ministar je jučer izjavio i da se svi koji žele posvojiti dijete obrate Ministarstvu. Topčić Rosenberg misli da je to nemoguće jer tih nekoliko ljudi koji rade u Ministarstvu ne može omogućiti stotinama ljudi koji to žele sve informacije. Tu je, upozorava, i nivo ljudskih prava, odnosno pitanje je li u redu posvajati djecu iz država pogođenih ratom, siromaštvom i drugim nepogodama. "U nedostatku tih stavova, toliko dugo dok postoje zakonske pretpostavke da se posvajanje odvija na zakonit način uz podršku institucija, ne bi trebalo biti nikakve loše energije ni loših mišljenja", kaže ona.

"Očito informacija nije bilo od institucija. Ljudi su se informirali neprovjerenim kanalima. Sad se institucije opet javno ograđuju"

"Očito je da nije bilo nikakvih informacija od strane institucija o tome kako posvojiti dijete iz DR Konga ili druge države koja nije potpisnica Haške konvencije. Ljudi su informacije dobivali neprovjerenim kanalima. To je jedna od stvari koja nedostaje u sustavu, ali nije jedina. Dobili smo informacije da je Ministarstvo poslalo uputu Centru da ubuduće potencijalne posvojitelje obavijeste da ne preporučuju posvajanje iz država nepotpisnica Haške konvencije i da to rade na vlastitu odgovornost. Institucije se opet samo javno ograđuju umjesto da stvore uvjete. Nadam se da je to privremeno", kaže.

Što se tiče statističkih podataka, prema kojima je prošle godine u Hrvatskoj bilo više posvojenja nego u prethodnim godinama, Topčić-Rosenberg kaže: "To je dobar korak naprijed, važna poruka. U javnom prostoru postoji i element koji kaže da je u Hrvatskoj nemoguće posvojiti. Moguće je, prošle godine se posvojilo 190 djece, u zadnjih 10 godina više od 1500 djece. To su značajne brojke i pokazuju da se u Hrvatskoj mogu posvojiti djeca. Ali ne mogu posvojiti svi. Nema toliko djece koja ispunjavaju uvjete za posvajanje. Ne vjerujem da će se promijeniti taj trend. Pitanje je što ćemo mi kao država napraviti s tim, pustiti ih da čekaju ili stvoriti okvir u kojemu mogu roditeljstvo ostvariti na zakonit i jednostavan način."