MINISTAR rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da prihvaćanje prijedloga inicijative 67 je previše ne znači odustajanje od mirovinske reforme te je istaknuo kako izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju vlada uvažava volju više od 700 tisuća hrvatskih građana.

"Prihvaćanje referendumskih prijedloga ne znači odustajanje od mirovinske reforme, mirovinskom reformom nije samo podignuta dobna granica za ostvarivanje prava na mirovinu, već je nizom mjera mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen", naglasio je Aladrović u saboru predstavljajući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima su prihvaćeni zahtjevi inicijative 67 je previše.

Vlada je uvažila volju više od 700 tisuća hrvatskih građana i zato predlaže od 1. siječnja 2020. zakonske izmjene kojima se na 65 godina života vraća​ granica​ za starosnu mirovinu te smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, rekao je ministar rada.

Prema procjenama, naveo je, za preuzimanje referendumskih prijedloga u sljedeće dvije godine bit će potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u iznosu od 35,7 milijuna kuna u 2020. i 91,7 milijuna kuna u 2021., uz istodobno smanjenje prihoda državnog proračuna za 9,2 milijuna kuna u 2020. i za 34,9 milijuna kuna u 2021.

Iako kaže da je održivost mirovinskog sustava neupitna, Aladrović ističe da promjene na tržištu rada i demografski trendovi utječu isto tako na njegovu dugoročnu održivost, kao i da ga je jako teško učiniti primjereno i fiskalno održivim bez produljenja radnog vijeka. "Duži ostanak u svijetu rada ujedno znači i veću mirovinu", dodao je.

Saborsku oporbu zanimalo je zašto su prihvaćeni zahtjevi referendumske inicijative budući da se mirovinska reforma promovirala kao dobro pripremljena i posložena.

"Imali smo prilike slušati o tome da je mirovinska reforma osmišljena, kako je ona posložena... Koji je bio ključan trenutak i zašto ste odlučili prihvatiti referendumsku inicijativu", upitala je Anka Mrak Taritaš (Glas). Slično pitanje postavio je i Mirando Mrsić (Demokrati). Aladrović je ponavljao je kako je vlada odlučila poštovati volju hrvatskih građana izraženu kroz inicijativu.

Maras: Građani ne vide reformu, samo niske mirovine

Gordan Maras (SDP) ocijenio je da građani reformu ne vide.

"Reformu građani ne vide, vide samo niske mirovine i to je refleksija 750.000 potpisa koju su građani dali, ustvrdio je upitavši ministra je li u Hrvatskoj moguće dostojanstveno živjeti s prosječnom mirovinom koja je ispod 40 posto prosječne plaće", rekao je Maras.

Aladrović mu je odgovorio da su u mandatu ove vlade povećali mirovine za 11,7 posto, a najniže mirovine za 15 posto. Istaknuo je i kako će izazov u sljedećem razdoblju biti kroz sustav regulacije rada poticati ljude da dulje rade i na taj način okrenuti trendove u pozitivnom smjeru. 

"Nedvojbeni je stav vlade po pitanju duljeg ostanka u svijetu rada, o tome moramo povesti širu javnu raspravu te kroz izmjene zakone o radu unaprijediti određene dijelove radnog zakonodavstva", poručio je ministar odgovarajući na pitanje SDP-ovog Joška Klisovića koga je zanimalo hoće li se moći raditi i nakon 65-e godine ako to radnik želi.

Robert Podolnjak (Most) ocijenio je kako vlada "srlja grlom u jagode" i uopće ne zna što želi postići mirovinskom reformom.

Ivanu Šukeru (HDZ) drago je da je vlada prihvatila inicijativu hrvatskih građana i da se "ispravlja nepravda iz 2013.".

Neće dirati povlaštene mirovine

"Drago mi je da se ispravlja nepravdu koju je SDP napravio 2013. i vraća odredbu da hrvatski građani idu u mirovinu sa 65 jer 67 godina je nešto što je donio SDP, a ne HDZ", rekao je.

Na pitanje Nikole Grmoje (Most) kad će se vlada pozabaviti povlaštenim mirovinama, Aladrović je odgovorio da te mirovine dolaze na red nakon što se uredi opći sustav. "Stečena prava su stečena prava i zadiranje u njih nije u ovom trenutku moguće", poručio je i dodao kako se te mirovine isplaćuju iz općih prihoda proračuna.