SLUČAJ Janaf gotovo je zaboravljen. Od okupljanja u klubu u Slovenskoj 9 u vrijeme lockdowna, zbog čega u drugim državama padaju vlade, do navodno krunskih dokaza koji se objavljuju na naslovnicama novina, a istovremeno nema optužnice. Za Novi dan na N1 govorio je odvjetnik Veljko Miljević.

"Slovenska se više ne smatra ključnim dokazom"

Na početku slučaja Miljević je bio odvjetnik osumnjičenog Kreše Peteka. Na naslovnicama medija piše se o novim "ključnim dokazima", ali optužnice nema.

"Nažalost, ja nisam protiv toga da mediji pišu o temama zanimljivim za javnost. I to sam rekao i uputio kritiku DORH-u, što ne ispunjava svoju dužnost da o temama značajnim za javnost oni informiraju javnost jer ćemo bolje moći shvatiti neke stvari. Sad je došlo do još jednog stadija u postupku koji već jako dugo traje, prošlo je više od dvije godine od događaja u Slovenskoj. Od početka formalnog kaznenog postupka, hapšenja su bila u rujnu 2020., za manje do dva mjeseca imat ćemo istek zakonskog roka za provođenje istrage. Ona se mora završavati i mora se dizati optužnica", rekao je Miljević.

"Koliko vidim, u medijima se kaže da se pojavila ‘revolucionarna’ stvar u tom predmetu, rokovnik koji je uzet Peteku prilikom uhićenja i iz kojega se vide neke stvari. Ja ne vjerujem u ta revolucionarna otkrića ako jedna specijalizirana služba, ako jedan USKOK ima jedan dokaz i nakon skoro godinu i pol dana se dosjeti da bi se to moglo koristiti na jedan način. Pa nisu ni ti ljudi hapšeni preko noći, 11 mjeseci su trajale mjere, raznovrsne, sveobuhvatne. Paralelno su tekle određene ovlasti USKOK-a i policije. Policija je u momentu toga trebala reagirati, po mom mišljenju i mišljenju predsjednika države, na drugačiji način", dodao je Miljević.

Događaj u Slovenskoj 9, kaže, više se ne smatra ključnim dokazom.

"Policija je bila sposobna i sada je sposobna postupati onako kako im to abeceda nalaže. Predsjednik države je pravnik, rekao je da su ga učili da se u takvim situacijama, ako je to vrhunac napetosti, ako ti već tu imaš snage koje prate cijelu situaciju, a prate, piše se o tom dizanju novca, prati se u svakoj sekundi, pa kad ti čovjek ulazi tu, ne moraš ga imati u direktnoj predaji. Nitko nije trebao u tom momentu čekati predaju iz ruke u ruku, nego je moglo biti nađeno, tu i tu. Kome ide, tu ide, i tu se završava stvar. Kad čovjek ulazi u prostor u kojem se očekuje tranzicija, tu se reagira. Tu se nije reagiralo", rekao je Miljević.

Dio slučaja ide Europskom javnom tužitelju: "Mislim da to pruža određene garancije"

Dio slučaja prelazi u nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja.

"Kao branitelj se ja tome ne bih veselio, ali kao pravnik, da. Mislim da to pruža određene garancije da će predmet zaista biti svestrano razmotren, a pogotovo što to radi osoba koja je godinama bila na čelu USKOK-a", komentirao je Miljević.

Nije, kaže, isključeno da bi Ured europskog javnog tužitelja mogao podići optužnicu prije DORH-a.

"Teško je odgovoriti samo zato što je ovdje ostalo premalo vremena do isteka istrage. Iako bih dao za pravo. Nije isključeno, ali do završetka istrage fale dva mjeseca, vjerojatno će radnje biti jako intenzivirane. Proveden je čitav niz vještačenja, o njima ne znamo ništa, očito nisu bila povoljna. 1.96 milijuna kuna, nema ih, dignuti su, isparili… Ključnog dokaza nema", rekao je Miljević.

O privođenju muškaraca koji su pisali o Plenkoviću

Miljević je komentirao i slučaj iz Zadra, gdje su dvojica muškaraca privedena zbog objave na društvenim mrežama. Jedan muškarac je napisao da premijera treba dočekati s pokvarenim jajima. Je li policija u ovom slučaju pretjerala? Bilo je riječi o omalovažavanju premijera i Vlade ali postoji i sloboda izražavanja mišljenja.

"O ovome bismo mogli govoriti tri dana. Svi su zaboravili da je veliki broj ljudi od ’48.-’49. pa sve do ’55.-’56. bio na Golom otoku ili Svetom Grguru temeljem administrativne mjere udaljenja od mjesta. Prema pravnicima sasvim drugačije zvuči upućuje li vas sud ili neko drugo tijelo.

Prekršajni sudovi su tek kratko ušli u pravosudni sustav, zvali su se prekršajni, ali bili su dio administrativne vlasti i to je narod tako shvaćao, produžetak vlasti, policije. Možda je to tada bilo i bolje jer ako sada imate situaciju da vas prekršajni sud za nešto što se još uvijek izražava u njemačkim markama, imamo zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, taj zakon se jako koristio u onoj državi i s pravom se to kritizira.

Ali imamo sad tu odredbe članka 14. pa 16. pa 17. Ali ako vi po tome idete tijelima koja formalno predstavljaju dio sudbene vlasti, vi te ljude lišavate slobode i u jednom hitnom postupku postupate prema njima. Po meni to nije nešto što bi se trebalo događati", rekao je Miljević.