ENERGETSKA obnova zgrada nije pitanje izbora, nego obveza ako Hrvatska želi postići klimatske ciljeve i osigurati kvalitetnije stanovanje, naglašeno je u četvrtak na otvorenju 10. stručnog skupa "nZEB 2026 - Energetska učinkovitost i održivost" na Arhitektonskom fakultetu.

Skup se održava kao cjelodnevni program s nizom stručnih predavanja, tematskih blokova i panel-rasprava posvećenih projektiranju zgrada gotovo nulte energije, inovativnim materijalima i izazovima dekarbonizacije. Organiziraju ga Klaster nZEB.hr i Arhitektonski fakultet, uz sudjelovanje akademske zajednice, institucija i građevinskog sektora.

Bačić: Moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55%

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je da je Hrvatska od 1. siječnja dobila jedinstveni zakon o energetskoj učinkovitosti te pripremljen Nacionalni plan obnove zgrada, usklađen s ciljevima EU. "Time smo postavili jasan zakonodavni okvir za ubrzanje energetske tranzicije u zgradarstvu", poručio je.

Podsjetio je da Hrvatska do kraja desetljeća mora smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990., dok je klimatska neutralnost cilj do sredine stoljeća. "Bez zgrada gotovo nulte emisije ti ciljevi neće se moći ostvariti. Zgradarstvo je ključni sektor i tu nema odgode", naglasio je.

Milanović: Bez arhitekata i inženjera nema stvarne promjene

Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da bez arhitekata i inženjera nema stvarne promjene. "Bez vašeg znanja, inženjerskog i estetskog, nema kvalitetne obnove. Ovo nije samo tehničko pitanje, nego vizija prostora u kojem živimo", rekao je.

Posebno se osvrnuo na stanje Zagreba, osobito Donjeg grada. "To je prostor golemog potencijala, ali u lošem stanju. Fasade iz 20-ih i 30-ih često su nedovršene - gole opeke, bez završne obrade. Dvorišta su u katastrofalnom stanju. To je prostor koji vapi za obnovom", rekao je.

Milanović je naglasio da Zagreb, uključujući naslijeđe Novog Zagreba, ima urbanističke kvalitete koje nisu zanemarive. Gradnja 60-ih i 70-ih imala je humaniju koncepciju - više svjetla, zelenila i prostora, ali bez obnove i ulaganja taj potencijal propada, rekao je.

Govoreći o energetskoj politici, upozorio je na potrebu pragmatičnog pristupa. "Ekologiji se mora pristupati razumno, bez ideologizacije. Održiva tranzicija mora biti izvediva i u skladu s realnim gospodarskim kapacitetima", dodao je, naglasivši važnost energetske sigurnosti i troškova.

Veršić: Obnova ne smije biti samo toplinska izolacija i stolarija

Voditelj stručnog usavršavanja na Arhitektonskom fakultetu Zoran Veršić podsjetio je na početke 2013. godine. "Obnova ne smije biti svedena samo na toplinsku izolaciju i zamjenu stolarije. Mora obuhvatiti sigurnost, stabilnost i kvalitetu zgrada", rekao je. Iz te inicijative 2018. proizašao je Klaster nZEB.hr, radi povezivanja znanosti, inovacija i gospodarstva.

"Odgovornost arhitekata ne svodi se samo na energetsku učinkovitost. Ono što danas projektiramo ostat će generacijama, zato moramo primjenjivati najsuvremenija znanja i tehnologije", naglasila je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Ovogodišnji skup usmjeren je na razvoj tehničkih rješenja za energetski učinkovite i održive zgrade te izazove dekarbonizacije fonda zgrada, uz poruku organizatora da je "suradnja svih dionika ključna kako bi energetska tranzicija bila brža i učinkovitija".