PREDSJEDNIK države Zoran Milanović održao je govor u Kninu u povodu obilježavanja 26. obljetnice VRO Oluja.

Predsjednik Republike Zoran Milanović u Kninu je poručio da je VRO Oluja jedna od najsmjelijih i najbolje organiziranih poduhvata u hrvatskoj povijesti dodavši da često želi da država u svojim nastojanjima ima organizaciju i stegu koju je u Oluji imala vojska. 

"Često želim da hrvatska država u svojim nastojanjima, ambicijama, radovima, uspjesima i pomutnjama, ima tu organizaciju i čvrstu stegu, u demokratskom društvu doduše, koju je tada imala hrvatska vojska”, kazao je Milanović na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Na NK Dinara Milanović se osvrnuo na Oluju, istaknuvši da je u tom poduhvatu bilo hrabrosti i ljubavi te dobre organizacije. Osvrnuo se i na činjenicu da Hrvatska vojska 1995. godine nije bila superiorna vojna sila u smislu tehnologije i tehnike, već je faktor bio čovjek.

“Sjetimo se tih ljudi (...), njih više tisuća, mali broj pravih ljudi radili su i stavili na kocku svoje živote”, kazao je Milanović i dodao da su oni napravili nešto što se po organizaciji i načinu pristupa poslu  rijetko kada događa u hrvatskoj povijesti.

To su, nabrojao je, profesionalni vojnici ali i ljudi koji do rata nisu imali veze s ratom da ih rat nije zatekao na kućnim ognjištima te ratni zapovjednici Ante Gotovina, Rahim Ademi, Ante Kotromanović, pokojni Ivan Korade, Damir Krstičević, ali i političko vodstvo, predsjednik Franjo Tuđman i dva ratna ministra Gojko Šušak i Ivan Jarnjak. 

“Bez malo dobrih ljudi, ključnih ljudi u ključnim trenucima, niti jedan veliki poduhvat neće proći i neće uspjeti”, zaključio je. 

Milanović: Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti

Kazao je i da smo prošle godine u Kninu imali proslavu gesta, svjesni da je oko rata, u ratu i nakon njega, bilo nedopuštenih činova i zločina. 

“Međutim, zločina je bilo na sve strane, govorimo i trebamo govoriti o svim zločinima”, kazao je. Dodao je da nije pobornik nauka da je svaka žrtva ista, već smatra da ne može biti svaka žrtva ista, jer će na kraju, svaka žrtva biti obezvrijeđena. 

“Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. Ja s gestama ne da nemam problema nego je cijela moja karijera vrlo često bila gesta prema slabijima, a to su u ovom slučaju u Hrvatskoj manjinske etničke zajednice”, istaknuo je te spomenuo žrtve koje su od 1991. do 1994. ubijene u Promini, istaknuvši da za te zločine nitko nije odgovarao. 

Milanović je poručio da je od rata prošlo 26 godina, a da je iza Hrvatske teška serija odnosa s Haškim tribunalom, a da se i dan danas Hrvatska suočava s različitim optužbama.  

“Vidimo i dan danas da u susjednim državama, pa i u BiH za koju želim vjerovati da je prijateljska država, zasipaju Hrvatsku optužbama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka nedokazana ili izmišljena djela, kolektivne ili zapovjedne odgovornosti od prije 26 godina. To nije dobro za međusobne odnose”, poručio je Milanović te kazao da se tome treba usprotiviti. 

Dodao je da bi hrvatska država, ne samo vlada nego i drugi organi, tome jednostavno trebaju reći ne. 

“Hrvatska država tome jednostavno treba reći: Gospodo, taj film ne bute gledali. Tim ljudima se u Hrvatskoj neće suditi i mi ćemo ih zaštiti pod svaku cijenu. To su naši ratni zapovjednici”, istaknuo je Milanović. 

Poslao poruku Srbiji

Milanović je poslao i poruku Srbiji, kazavši da Hrvatska neće odustati od svojih nestalih, a da su sve drugo stvari o kojima se možemo dogovoriti. 

“Ne možemo odustati od potrage za nekoliko tisuća ljudi za koje ne znamo gdje su i ne možemo pristati na to da se s njima izjednačuju ljudi koji su navodno nestali i u Hrvatskoj, ali su druge nacionalnosti”, poručio je Milanović. 

“To su sve naši građani, to ne radimo iz pakosti, nego zato što nema te vlasti u Hrvatskoj, bilo koje, koja bi na to mogla okrenuti gluho uho i praviti se da to ne postoji”, dodao je. 

Istaknuo je i da je hrvatska nacija zajednica duha, a ne tla i krvi, svijesti o zajedničkom putu u sadašnjost, a tek onda u budućnost. Smatra i da joj ne prijeti izumiranje i nestanak, te da ne treba nad sobom “žaliti i kukati”.  

“Činjenica da nas je ovdje, na ovom prostoru, takav nesretan i težak kakav jest, uopće nastalo i opstalo nekoliko milijuna, uglavnom prije 150 godina do danas, i da nas ima nešto manje nego prije 20 godina, nije razlog za paniku”, kazao je dodavši da je to razlog za kreativnu energiju naroda koju prije svega treba potaknuti politička vlast.