SIGURNOST i stroža kontrola granica sve više određuju migracijsku politiku Europske unije, dok je španjolski liberalniji pristup postao iznimka. Kriza u Ceuti, gdje su se krajem srpnja deseci tisuća neregularnih migranata probili iz Maroka u španjolsku enklavu, dodatno je ubrzala taj zaokret, piše Euronews.

U incidentima je poginulo oko stotinu ljudi, a događaji su izazvali diplomatske napetosti između Španjolske i Italije. Rim je ponovno uveo privremene kontrole za putnike koji iz Španjolske dolaze avionima i brodovima. Njemačka, Danska, Švedska i Finska također su zatražile brzu uspostavu kontrole na vanjskim granicama EU-a i upozorile da bi mogle vratiti provjere unutar Schengena.

22 članice EU-a traže strožu politiku

Italija i Danska pokrenule su otvoreno pismo koje su potpisale 22 države članice. Traže preispitivanje politika koje bi mogle poticati dolazak migranata, među kojima posebno izdvajaju masovne legalizacije boravka neregularnih migranata.

Pismo nisu potpisale Irska, Portugal, Francuska i Luksemburg. Španjolski premijer Pedro Sánchez već je ranije bio izložen kritikama zbog plana da legalizira boravak za oko pola milijuna migranata. Španjolska je tako ostala među rijetkim državama koje otvoreno brane progresivniji pristup.

No i Sánchez je nakon događaja u Ceuti posegnuo za znatno tvrđom retorikom. "Španjolska vlada upotrijebit će sve državne poluge i resurse kako bi zajamčila sigurnost građana Ceute", poručio je, a masovni prelazak granice nazvao je "kršenjem teritorijalnog integriteta Španjolske".

I ljevica sve češće zaoštrava stav

Promjena nije ograničena samo na političku desnicu. Danska socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen blisko surađuje s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni na migracijskoj politici, a sigurnosnu retoriku sve češće koriste i drugi političari lijevog centra.

Chiara Catelli iz organizacije koja se bavi pravima nedokumentiranih migranata upozorava da je pomak prema tretiranju migracija kao prvenstveno sigurnosnog pitanja vidljiv i na desnici i na ljevici.

"Kada se migracije tretiraju isključivo kao sigurnosni problem uz sve represivnije mjere, rezultat je društveno isključivanje i marginalizacija", rekla je.

EU otvara put centrima za povratak

Novi smjer već je pretočen i u europske propise. Paket usvojen u lipnju predviđa stroži nadzor granica, ograničenja kretanja migranata i mogućnost uspostave "centara za povratak" u trećim zemljama.

Takav model snažno zagovara Italija, koja planira centre u Albaniji za obradu zahtjeva za azil i povrat migranata izvan teritorija EU-a. Podržavaju ga i Nizozemska i Danska, dok mu se protive Sánchez i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Na posljednjem summitu EU-a 19 čelnika država potpisalo je deklaraciju kojom traže punu primjenu novih migracijskih pravila. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon krize u Ceuti poručila je Sánchezu da EU mora dodatno ojačati granice, uključujući i fizičke barijere gdje je to potrebno.