NJEMAČKO gospodarstvo stagnira, a kancelar Friedrich Merz krivce traži posvuda osim u vlastitim redovima. Izabran je uz obećanje da će oživiti iscrpljeno njemačko gospodarstvo, no godinu dana kasnije, ni on ni njegova konzervativna vlada u tome nisu uspjeli.

Dok nezadovoljstvo raste, a popularnost mu pada, Merz sve glasnije upire prstom u čimbenike izvan svoje izravne kontrole - od rata u Iranu do onoga što njegova vlada naziva pretjeranom regulacijom i rastrošnošću Bruxellesa, piše Politico.

Napadi na Washington i Bruxelles

Svoju je frustraciju kancelar ovog tjedna iskazao na neočekivanom mjestu - na pozornici školske dvorane u svojoj rodnoj regiji u ruralnoj zapadnoj Njemačkoj. Inače suzdržani Merz poručio je učenicima kako je SAD "ponižen" od strane iranskog režima, da nema strategiju za završetak rata te da je napustio mirovne pregovore praznih ruku, što je Njemačkoj nanijelo znatnu gospodarsku štetu zbog posljedičnog rasta cijena energenata.

"To nas stoji ogromnog novca - novca poreznih obveznika - i oduzima nam gospodarsku snagu", rekao je Merz. "Ovaj rat protiv Irana izravno utječe na našu gospodarsku bilancu i zato ga treba što prije okončati."

Bio je to Merzov dosad najoštriji napad na način na koji Donald Trump vodi rat u Iranu, a izazvao je i retoričku odmazdu američkog predsjednika. Trump je u utorak na društvenoj mreži Truth Social ustvrdio da je kancelaru "u redu" da teheranski režim posjeduje nuklearno oružje. "On nema pojma o čemu govori!", napisao je Trump. "Nije ni čudo što Njemačkoj ide tako loše, i gospodarski i na svaki drugi način!"

Za Merza, koji se trudio održati prijateljske odnose s Trumpom, ova kritika vjerojatno je odraz jasne političke računice. Trump i rat izrazito su nepopularni u Njemačkoj, što ih čini prikladnim metama za kancelara. Ista logika stoji i iza Merzovih napada na Bruxelles: oštro kritiziranje birokracije - od pravila o umjetnoj inteligenciji do javne potrošnje - posebno dobro odjekuje među poslovnim liderima kod kuće, dok se krivnja prebacuje na vanjske faktore.

Na sajmu u Hannoveru ranije ovog mjeseca, kancelar je rekao da će se zalagati za "izuzeće industrijske umjetne inteligencije iz trenutne regulatorne stege" koju nameće EU. Merzovi konzervativci također su pokrenuli inicijativu da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen agresivnije smanji regulacije, dok se kancelar snažno usprotivio njezinim proračunskim planovima, pozivajući umjesto toga na "sveobuhvatna smanjenja u svim segmentima" prijedloga izvršne vlasti EU.

Pad popularnosti i domaći problemi

Merzovi pokušaji prebacivanja krivnje uvelike su povezani s njegovim ograničenim domaćim opcijama i padom popularnosti. Kancelar je ovog tjedna, po prvi put, pao na posljednje mjesto na ljestvici popularnosti 20 najistaknutijih njemačkih političara agencije za istraživanje javnog mnijenja INSA. U međuvremenu, samo 15 posto Nijemaca izjavilo je da je zadovoljno Merzovom centrističkom koalicijom, prema referentnoj anketi ARD-DeutschlandTrend objavljenoj početkom mjeseca, što je novi rekordno nizak rezultat.

Kako raste nezadovoljstvo Merzovom vladom, krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) - koja snažno kritizira vladu zbog gospodarstva i visokih cijena energije - dosegnula je nove visine u anketama i sada je najpopularnija politička snaga u Njemačkoj.

Problem za Merza je što nema lakih domaćih političkih opcija za trenutno poticanje njemačkog izvozno orijentiranog gospodarstva, suočenog sa snažnim globalnim preprekama koje koče rast, od sukoba u Iranu i Ukrajini do Trumpovih trgovinskih ratova. Prošlog tjedna njemačko ministarstvo gospodarstva smanjilo je svoje prognoze rasta za 2026. i 2027., navodeći posljedice rata na Bliskom istoku.

"Uzrok je u nama"

Povijesni potez Merza i njegovih saveznika da prošle godine oslobode stotine milijardi eura zaduživanjem za infrastrukturu i obranu - što se tada nazivalo ekonomskom "bazukom" - nije uspio proizvesti gospodarski poticaj kojem su se mnogi u njegovoj centrističkoj koaliciji nadali.

To je djelomično zato što je njemačka vlada preusmjerila većinu sredstava prvotno namijenjenih za infrastrukturu u pokrivanje proračunskih rupa, prema izvješćima dvaju vodećih istraživačkih instituta iz prošlog mjeseca. Istodobno, obrambena potrošnja ne potiče gospodarski rast u istoj mjeri kao drugi oblici ulaganja.

Njemačka se koalicija također ne može zaduživanjem izvući iz gospodarske krize, već zapravo smanjuje troškove. U srijedu bi ministar financija Lars Klingbeil trebao predstaviti svoj nacrt proračunskog okvira za 2027., za koji je morao pronaći smanjenja u svim ministarstvima kako bi zatvorio proračunski jaz od oko 34 milijarde eura.

To Merza ostavlja pred velikim strukturnim reformama koje su on i njegovi partneri lijevog centra iz Socijaldemokratske stranke (SPD) obećali poduzeti, ali su ih više puta odgađali. To uključuje dalekosežne promjene za kontrolu rastućih troškova zdravstvene skrbi te reforme poreznog i mirovinskog sustava kako bi se olakšao financijski teret zaposlenicima i poduzećima.

Očekuje se da će Merzov kabinet u srijedu dogovoriti prvi od tih paketa, reformu zdravstva, no njegova ideološki podijeljena koalicija i dalje se ne može složiti oko ključnih aspekata poreznih i mirovinskih reformi. To je posebno izraženo nakon što je SPD pretrpio teške gubitke na dvama nedavnim državnim izborima, što je pojačalo pritisak na stranačke čelnike da se preusmjere na svoju biračku bazu.

"Blokirat ću svaki pokušaj ukidanja radničkih prava", poručila je ovog tjedna Bärbel Bas, jedna od nacionalnih čelnica SPD-a. Planovi potrošnje i paketi reformi još uvijek zahtijevaju parlamentarno odobrenje, a zakonodavce u nadolazećim mjesecima očekuju teški pregovori. Ulozi su visoki: prethodna njemačka vlada lijevog centra predvođena bivšim kancelarom Olafom Scholzom raspala se 2024. zbog nesuglasica oko potrošnje i proračunskih ograničenja.

Dok njemački poslovni lideri općenito podržavaju Merzov napor da smanji regulaciju EU-a i slažu se s kancelarom oko potrebe za američko-izraelskim mirovnim sporazumom s Iranom kako bi se smanjili troškovi energije, mnogi i dalje krive domaće političare što opetovano ne uspijevaju poduzeti strukturne reforme.

"Kao poslovna lokacija više nismo konkurentni", rekao je Peter Leibinger, predsjednik udruženja Federacije njemačke industrije, ranije ovog mjeseca na sajmu u Hannoveru. Geopolitički događaji poput rata u Iranu nisu uzrokovali gospodarsku krizu zemlje, već su je samo pogoršali, dodao je Leibinger. "Uzrok je u nama", zaključio je.