Foto: FaH

Angela Merkel (62), na vlasti od 2005., u nedjelju je službeno objavila da će se kandidirati za četvrti mandat radi "obrane slobode i demokratskih vrijednosti" na izborima 2017., za koje predviđa da će možda biti najteži od njemačkog ujedinjenja 1990., zbog polarizacije društva i jačanja populističke protuimigrantske desnice.

Socijaldemokrati (SPD) stranka lijevog centra, manji partner u "velikoj koaliciji" koju vodi Merkel, drži da je kancelarkina najava "onemoćali potez". 

Žestoke kritike

"Ne vidim kako Angela Merkel želi poboljšati ovu zemlju i pripremiti je za buduće izazove", rekla je glavna tajnica SPD-a Katarina Barley koja drži da kancelarki ponestaje  'sape' nakon gotovo 12 godina na dužnosti.

Predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel, ujedno ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade, optužio je Merkel i njezina ministra financija Wolfganga Schaeublea za zanemarivanje europske integracije.

"Dvanaest godina Merkel i Schaeuble nisu uspjeli zaustaviti propadanje  Europe, već su je prije ubrzali", rekao je Gabriel, koji se uz uz predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza spominje kao jedan od kandidata SPD-a za kancelara.

SPD će se usredotočiti na sprečavanje raspadanja Europe pošto su Britanci izglasali referendumom izlazak iz EU, rekao je Gabriel koji se redovito zauzima da njegova zemlja više ulaže u škole, ceste i digitalnu infrastrukturu kako bi se potaknuo cjelokupni rast u Njemačkoj, najjačem gospodarstvu EU.

Međutim, Schaeuble je u ponedjeljak odbacio pozive Europske komisije Njemačkoj i drugim članicama eurozone da ublaže proračunsku politiku kako bi stvarali već rast i više radnih mjesta, kazavši da je "to pogrešan put".

"Ima zasluga, ali..."

"Mislim da gospođa Merkel ima svojih zasluga, no ona više nije prava osoba za budućnost", rekla je Manuela Schwesig koja je u vladi ministrica za obitelj.

Parlamentarni izbori održavaju se u rujnu 2017., a anketa Emnid objavljena u nedjelju pokazuje da potpora konzervativnom bloku kancelarke Merkel pada 1 bod, no ima 9 bodova prednosti pred SPD-om.

SPD je najavio da će svog kancelarskog kandidata objaviti tek u siječnju iduće godine.

Merkelini kršćanski-demokrati (CDU) mogli bi osvojiti između 30 i 35 posto glasova, SPD po sadašnjim procjenama dobiva potporu između 22 i 24 posto, dok desna populistička Alternativa za Njemačku, osnovana 2013., dobiva između 10 i 14,5 posto potpore birača.