OBITELJ Milanko iz Muškovaca pokraj Obrovca već godinama živi u strahu zbog učestalih napada medvjeda na njihovu stoku. Samo ove godine, kažu, imali su najmanje tridesetak napada, a pet goveda je usmrćeno. Mještani ističu da pomoć institucija izostaje te traže konkretne mjere zaštite, prenosi HRT.

Napadi na stoku

Medvjedi se sve češće spuštaju do naselja u podnožju Velebita, a tragovi njihovog kretanja vide se u neposrednoj blizini kuća. “Medvjeda nisam vidjela, ali tragove sam vidjela”, kaže Jelena Vajagić iz Muškovaca. Lovačke kamere snimile su životinju, a na zemlji su ostali otisci šapa.

“Medvjed mi je ove godine napravio najmanje 30 napada na goveda i usmrtio pet. Četrdesetak krava držim na slobodnoj ispaši, a posljednja stradala bila je žuto-bijela. Od tada je jedna krava potpuno preplašena, ne smijem je više izvesti van. Bojim se da će je opet napasti”, ispričala je Marija Milanko.

Napadnuta je bila i veća stoka. “Bik mi je napadnut prije tri-četiri dana. Izgleda da je bila borba jer ga je napao sprijeda, ima ogrebotine sa strane”, rekla je Vajagić.

Mještani tvrde da je broj medvjeda u ovom dijelu Velebita sve veći. “Ima ih puno. Jedni riču, drugi bleje kao ovan. Jesenas je tu snimljeno čak šest medvjeda”, navodi Marija Milanko.

“Medvjeda ima sve više”

Ona je i sama imala bliski susret s jednom od životinja. “Bila sam s druge strane grma zajedno s tri psa. Kad se medvjed uspravio na zadnje noge, raskrilio se kao bik. Mislila sam da ću umrijeti, mjesec dana nisam mogla spavati od straha”, opisuje Marija.

Stručnjaci objašnjavaju da se medvjedi u ovo doba godine intenzivno hrane kako bi se pripremili za zimski san, što može dovesti do češćih dolazaka u naseljena područja.

Mještani ističu da im nitko nije nadoknadio štetu i da se osjećaju napušteno. “Nismo još ništa dobili ni od koga, a mislim da i nećemo. Samo da maknu medvjede, meni bi bilo lako. Medvjedi i blago ne mogu skupa. I vukovi i čagljevi, sve je protiv nas”, kaže Milanko.

Stanovnici Muškovaca poručuju da nemaju ništa protiv zaštite divljih životinja, ali traže sustavnu zaštitu i za sebe. Smatraju da bi država trebala bolje organizirati nadzor i isplatu odšteta kako bi ljudi u ruralnim krajevima mogli nastaviti živjeti i raditi bez straha.