IZVJEŠĆA iz ukrajinskih izvora o ruskom proboju sjeveroistočno od Pokrovska svima su razjasnila ono što su anaitičari već znali: postoje rupe u ukrajinskoj obrani između Pokrovska i Kostjantinivke, gradova koje ukrajinske oružane snage nastoje zadržati. Kako ruske trupe napreduju duž cijele bojišnice, linija dodira se produljuje, a takvi se razmaci šire.

Ipak, unatoč zabrinjavajućim izvješćima, taj proboj vjerojatno je lokalizirani prodor relativno malobrojnih ruskih snaga. Nedostatak vizualnih dokaza onemogućuje utvrđivanje točne naravi i razmjera napada: iz područja navodnih borbi već se nekoliko dana nije pojavila nijedna snimka, što je za ovaj rat vrlo neobično, piše ruski istraživački portal Meduza.

Potrebna je hitna prilagodba obrambene strategije

U svakom slučaju, ukrajinsko zapovjedništvo hitno treba prilagoditi svoju obrambenu strategiju. Dosad je nastojalo zadržati djelomično opkoljene gradove Pokrovsk i Kostjantinivku. Prioritet ubuduće treba biti obrana kramatorsko-slovjanske aglomeracije, što može zahtijevati skraćivanje bojišnice i izgradnju nove obrambene crte, što znači postupno izvlačenje postrojbi iz djelomičnih okruženja.

Male ruske jurišne skupine ušle su u središte Pokrovska, a brojni videozapisi iz otvorenih izvora prikazuju borbe u južnim i središnjim četvrtima grada. Na ruskoj strani u okršajima sudjeluju timovi od svega dva vojnika, dok se ukrajinska strana uglavnom oslanja na dronove-kamikaze. Čini se da je ukrajinsko pješaštvo u velikoj mjeri napustilo grad.

Ruske su snage također zauzele barem dio grada Rodinske na cesti Pokrovsk - Dobropilja, odsjekavši Pokrovsk od glavnih ukrajinskih snaga na sjeveru. Jedina preostala potpuno funkcionalna opskrbna ruta za postrojbe u gradu i oko njega sada je cesta Pokrovsk - Dnjipro, ali i ona je pod prijetnjom.

Onemoguća opskrba ukrajinskih postrojbi oko Torecka

Ta se cesta već dugo nalazi u dometu ruskih dronova, a posljednjih dana, nakon mjeseci relativnog zatišja, ruske su trupe jugozapadno od Pokrovska obnovile ofenzivne operacije, zauzevši dio naselja Udačne.

Na istočnom, kostjantinivskom dijelu bojišta ruske su snage u potpunosti zauzele sela Jablunivka i Oleksandro-Kalinove, došle do Kleban-Bikskog akumulacijskog jezera i presjekle opskrbnu rutu ukrajinskim postrojbama koje se još drže na sjeverozapadnim rubovima Torecka.

Istodobno, druga ruska skupina napreduje prema istočnom kraju jezera kroz Katerinivku, prijeteći potpunim presijecanjem ukrajinskih snaga u Torecku od Kostjantinivke. Ukrajinske snage već koriste čamce preko akumulacije za dostavu zaliha.

Zapadno od Kostjantinivke, ruske snage napadaju prema sjeveru iz sela Poltavka, prijeteći zaobići grad sa zapada i opkoliti ga sa sjevera. Ovi su napadi sve više pomaknuli težišta ukrajinske obrane prema Pokrovsku i Kostjantinivki. No između njih otvorio se i širi se razmak koji pokrivaju tek slabe ukrajinske snage.

Anegdotalni dokazi ruskog proboja

Prema ukrajinskim izvorima, kroz taj je razmak između Rodinske i Poltavke probile su se relativno velike ruske snage. Navodno je prije nekoliko tjedana probijena ukrajinska obrana kod Zapovidne i Zatišoka, što je omogućilo ruskim postrojbama da napreduju 12 kilometara na sjever, zauzmu Kučeriv Jar i Zolotij Kolodijaz te dođu do ceste Dobropilja - Kramatorsk, približivši se i rubovima Dobropilje.

Nema izravne potvrde takvog proboja, već samo anegdotalnih dokaza: ukrajinski volonteri kažu da nisu mogli evakuirati stanovnike iz Zolotij Kolodijaza jer su selo zauzele ruske snage. Ipak, Rusi nisu dalje napredovali.

Ukrajinske su postrojbe objavile snimku s ceste Dobropilja - Kramatorsk na kojoj nema znakova borbi. Rusko Ministarstvo obrane tvrdi tek zauzimanje Zapovidnog i Zatišoka, i to tek 13. kolovoza. Ukrajinsko vojno zapovjedništvo kaže da je na mjesto proboja poslalo pričuve.

Ruske snage na ovom sektoru čine brigade iz 51. gardijske armije (nekadašnjeg 1. armijskog korpusa "narodne milicije" DNR-a), čiji je brojčani sastav očito nedostatan za ofenzivu na Dobropilju i Kramatorsk. Nema naznaka da su u to područje prebačene dodatne ruske pričuve.

Teške dugoročne posljedice slabosti obrane Pokrovska

Stoga je upitno hoće li ofenziva na Zolotij Kolodijaz predstavljati odlučujuću operativnu epizodu ruske kampanje, a kamoli dovesti do sloma ukrajinske obrane na strateškoj razini. Ipak, dugoročne posljedice ukrajinske slabosti duž cijele dionice od Pokrovska do Kostjantinivke mogle bi biti teške.

Ruske bi snage, čak i napredujući polako, naposljetku mogle dosegnuti Kramatorsk i započeti napad na posljednje veće urbano područje u Donbasu koje je još pod ukrajinskom kontrolom. Ruske snage nastavljaju ofenzivu na kramatorsko-slovjansku aglomeraciju ne samo s juga, nego i s istoka i sa sjevera. Na istoku su ruske trupe stigle do predgrađa Siverska.

Na sjeveru se bore za Šandriholove, u blizini grada Limana, te na južnim rubovima Torske. U nadolazećim mjesecima oružane snage Ukrajine vjerojatno će morati napustiti svoja utvrđenja u šumama Kreminne (između Kreminne i Limana), pa čak i povući se iz Limana u Slovjansk, na južnoj obali rijeke Siverski Donjec.

Pričuva ima na sumskom frontu

Jedan mogući izvor pričuva za ukrajinsko zapovjedništvo jest sumska bojišnica, gdje je ukrajinska vojska koncentrirala znatne snage, uključujući jurišne pukovnije, nastojeći udariti na zapadni bok ruskog mostobrana i potisnuti njegove postrojbe iz Sumske oblasti.

Nakon nekoliko tjedana borbi, ukrajinske su snage ponovno zauzele Kindrativku i Andrijivku. Rusko zapovjedništvo, međutim, ne pokazuje znakove povlačenja, a nije čak ni pauziralo ofenzivu na istočnom boku, gdje su ruske trupe napredovale južno od Junakivke.