Foto: 123rf

THE INDEPENDENT u nedavnom članku izvještava o mogućnosti skore globalne katastrofe – masovnom izumiranju.

U nedavnoj matematičkoj studiji koja je uzela u obzir pet prošlih masovnih izumiranja u zadnjih 540 milijuna godina zaključuje se kako planet Zemlja ide u smjeru šestog takvog izumiranja te kako će ono započeti do 2100. godine zbog poremećaja u prirodnom kruženju ugljika.

Profesor Daniel Rothman, su-direktor Centra Lorenz sa sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) primijetio je da su se četiri od pet prethodnih velikih izumiranja zbila kada je navedeni poremećaj prešao "prag katastrofalne promjene". Najgori takav događaj dogodio se prije 248 milijuna godina, kada je izumrlo 96 posto vrsta. Rothman je napravio matematičku formulu kojom bi se moglo predvidjeti koliko se ugljika može dodati oceanima prije nego se pokrene šesta kataklizma te vrste.

Velika mogućnost nestanka vrsta

Odgovor je bio veoma uznemirujuć. Ta se brojka kreće između 310 i 500 gigatona. Rothman ističe da na ranija masovna izumiranja nisu nužno utjecale dramatične promjene u ciklusu ugljika, na primjer, nije ih bilo prije 360 milijuna godina u izumiranju u kasnom devonu. Na to su mogle utjecati i vulkanske erupcije, klimatske promjene i drugi prirodni čimbenici. No, Rothman navodi da sada treba uzeti obzir i izgaranje velikih količina ugljika u obliku nafte, ugljena i plina.

Napomenuo je i da je kritična masa morskog ciklusa ugljika danas otprilike ista kao i masa ugljika koje će ljudske aktivnosti vjerojatno dodati oceanima do 2100. godine.

Nužna prilagodba

Slavni francuski naturalist predvidio je još prije 200 godina da bi velike promjene u prirodi mogle dovesti do masovnih izumiranja. Ako te promjene budu prebrze za evoluciju određene vrste, ona bi mogla izumrijeti.

Neke se vrste drveća već nalaze u neprilikama, jer se temperatura toliko diže da se ne mogu postupno "seliti" sjemenkama na veće visine u hladnije podneblje. Primjer toga je i atlantska riba kili, koja je vrlo uspješno i brzo evoluirala kako bi preživjela onečišćenje istočne obale Sjedinjenih Američkih Država.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da većina vrsta to najvjerojatnije neće moći napraviti. Rothman kaže da su za bilo kakvu ekološku katastrofu potrebne tisuće godina, ali i da bi 2100. godina mogla biti prijelomna, godina nakon koje svijet ulazi u "nepoznat teritorij".

Napominje da to ne znači da će se izumiranje dogoditi baš te godine, već da bi ciklus ugljika tada mogao ući u nestabilno područje u kojem bi bilo teško predvidjeti njegovo daljnje ponašanje.