MINISTAR financija Zdravko Marić izjavio je prije užeg kabineta vlade kako država želi pomoći ovršenim građanima i da donose zakone koji reguliraju "gomilanje" blokada i ovrha, podsjetivši da je otpis dugova već otprije propisan poreznim zakonom za socijalno ugrožene, ali i da se, u konačnici, obveze i dugovi moraju podmirivati.

Ministar Marić je pri tom istaknuo kako je određeni broj ljudi, ne svojom krivnjom, pao u financijske poteškoće, dok su drugi "olako ulazili u aranžmane" koji su ih učinili 'blokiranima' pa je država razmišljala o otpisu dugova do određenog iznosa. 

"Razmatrali smo i imovinski cenzus, ali i tada smo zaključili da bi takvo nešto, iako bi bilo pravednije iz šire perspektive, usporilo proces provedbe. Rekli smo da nećemo tako, nego linearno svima. Donijeli smo i druge zakone koji će regulirati da se ne ponovi gomilanje blokada i ovrha", istaknuo je ministar financija Marić. 

Kazao je da unatoč pozitivnim efektima takve mjere, odnosno time da je nekoliko tisuća ljudi izašlo iz blokade, ta mjera ima kriterij kakva se poruka šalje.

"Ja moram poslati poruku kako se nadam da je zadnji put takva uvedena jer, u konačnici, obveze i dugove moramo podmirivati", poručio je Marić.

Otpis duga do 10.000 kuna ovisi o vjerovnicima

Prema sadašnjem Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama, iznos koji se može oprostiti je do 10.000 kuna. 
Na pitanje kako je moguće da postoji neravnomjeran broj zahtjeva za otpisom dugova, gdje Zagreb prednjači, i je li Zakon nedorečen, Marić je objasnio kako postoje dvije grupe vjerovnika.

Prema šestom članku tog Zakona, vjerovnici prve grupe su država, odnosno proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, dok su vjerovnici druge grupe jedinice lokalne i regionalne samouprave, njihovi proračunski korisnici te financijske institucije i sve ostale druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost.

Marić je pojasnio kako se oprost u prvoj kategoriji vrši automatizmom, a u drugoj po volji i želji vjerovnika. 

"Privatne kompanije su vjerovnici brojnim ovršenima. Mi smo im dali poticaje da mogu otpisati dugove do 10.000 kuna, odnosno te iznose možemo tretirati kao porezno priznati rashod, ali oni mogu otpisati i više od toga. Neki su to iskoristili kao pozitivnu reklamu", istaknuo je ministar Marić.

Nije htio komentirati individualne slučajeve otpisa dugova javno poznatim osobama, a na novinarsku konstataciju o nepostojanju imovinskog cenzusa u Hrvatskoj, kazao je da je ta tema već dugo vremena u fokusu.

Podsjetio je da je Ministarstvo financija pokrenulo projekt uvođenja OIB-a upravo kako bi služio u evidencijskom segmentu s obzirom na to da je tadašnji JMBG otkrivao previše informacija o osobi.  

Preduvjet imovinskom cenzusu je povezivanje evidencija

"Namjera OIB-a je bila da služi kao sredstvo da bolje povežu evidencije i tijela državne uprave i služi kao instrument za uvođenje imovinskog cenzusa danas, sutra. Imovinski cenzus je uveden u određenim kategorijama socijalnih naknada, ali još uvijek ima kategorije koje ga nemaju. To je smjer kojim treba ići", kazao je ministar financija, naglasivši kako je preduvjet da sve evidencije budu povezane i adekvatne.

Ministar Marić je pri tom podsjetio kako evidencije postoje, ali da imaju svoje izazove, prvenstveno zemljišne knjige i gruntovnice. 
Naglasio je kako se govori o izdvojenim slučajevima gdje netko prema određenom kriteriju imovinskog cenzusa ne bi bio u kategoriji otpisa, no naglasio je kako je za više od 7.000 ljudi ta mjera otpisa duga pomogla i koji su u potpunosti odblokirani.

Ministarstvo financija je radilo i na novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je rasteretio Finu, a koja je zbog starog bila "zatrpana sa silnom dokumentacijom iz različitih strana vjerovnika te je bila sredstvo za provedbu ovrhe, čime se stvorio velik administrativan trošak i pritisci na evidenciju i došlo je do inflacije broja ovršenika", dodao je. 

Sada će se sve blokade koje su dulje od tri godine i koje nemaju nikakve naplate zadnjih šest mjeseci vratiti ovrhovoditelju, odnosno vjerovniku koji može iskoristiti mehanizme da se neke ovršne isprave ponovno podnesu te će za to platiti naknadu, rekao je. 

Kriteriji otpisa duga postoje otprije

Također, Marić je podsjetio kako već otprije postoje jasni kriteriji otpisa duga za blokirane i ovršene jer su propisani poreznim zakonom. 
 U članku 148. Općeg poreznog zakona, koji govori o otpisu dospjeloga poreznog duga, stoji da se porez može iznimno, na zahtjev dužnika, otpisati u cijelosti ili djelomice ako bi izvršenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne životne potrebe dužnika, odnosno ovršenika i članova njegova kućanstva, podsjetio je. 

Marić je također objasnio kako porezna tijela putem svojih evidencija vide pregled, ako građanin podnese zahtjev, i imaju pravo, sukladno zakonu, otpisati dug ako dužniku obveze ugrožavaju osnovnu egzistenciju jer ima mala primanja, odnosno zajamčenu minimalnu naknadu manju od 800 kuna mjesečno po članu obitelji, uz druge uvjete.

"Prošle godine nije bio velik broj ljudi koji su podnijeli zahtjev, manje od 100, ali ipak za te je ljude došlo do toga jer su se uvjeti ispunili", zaključio je Marić.