MINISTAR financija Zdravko Marić održao je nakon sjednice vlade konferenciju za medije na kojoj je govorio o prešutnim prekoračenjima na računima.

"Od ukupno 2.6 milijuna tekućih računa u Hrvatskoj, negdje oko 1.8 milijuna građana ima odobrena prekoračenja, a oko 65% je stvarno u oblicima prešutnog prekoračenja", rekao je Marić.

Kaže da su tražili objašnjenje HNB-a kako je došlo do tako velikog broja prešutnih prekoračenja. 

"Ako će biti potrebe, i zakonski ćemo regulirati određene stvari, odnosno doći će do izmjena i dopuna zakona", rekao je. Dodaje da neće doći do iznenadnog smanjivanja ili ukidanja minusa.

"95% ukupnih prekoračenja upravo su ta prešutna", kaže Marić. "Negdje oko 31.000 građana je u dopuštenom prekoračenju, a 840.000 građana je u prešutnom", kazao je.

Dodao je još i da će se utvrditi koji je glavni razlog za tolike brojeve prekoračenja. "Za pretpostaviti je da to kreće od 2018. godine kada je odlukom HNB-a uključena i naknada za tzv. vođenje tekućeg računa, što kod građana koji imaju niža primanja znači relativno veći udio", zaključio je Marić.

Marić: BDP bi ove godine mogao porasti za sedam posto

Marić je danas govorio i o BDP-u.

Rekao je kako posljednji makroekonomski pokazatelji navode na korekciju u projekciji kretanja BDP-a za ovu godinu te smo trenutno u zoni rasta od oko sedam posto na razini cijele godine.

Podsjetio je da je aktualna vladina projekcija rast od pet posto.

Iznio je da su porezni prihodi od 1. siječnja do 31. kolovoza 0.7 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, a PDV-a je prikupljeno nešto preko četiri posto više.

Porez na dobit je nešto manji nego u prvih osam lanjskih mjeseci, ali to je, kako je rekao, očekivano s obzirom na to da se obračunava na temelju rezultata iz 2020. godine. Doprinosi za mirovinsko osiguranje su četiri posto viši i na tragu su očekivanja, rekao je Marić.

Jedini oblik trošarina koji blago kaska, dodao je, trošarine su na automobile, a to je objasnio smanjenjem nekih nameta i globalnim zastojima u automobilskoj industriji.

Što se tiče proračunskih prihoda, rekao je da je vrijednost fiskaliziranih računa samo u kolovozu u turizmu gotovo 21 posto veća nego 2020. godine.

Istaknuo je, međutim, ključnu ulogu troškovne strane proračuna, rekavši da je tu ključ održivosti javnih financija.

Kakva nas jesen očekuje

Na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju i osobito rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podaci pozivaju na oprez. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2.8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7.9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.

Marić je rekao da je bilo za očekivati povećanje stope inflacije, s obzirom na razne vidove monetarnog popuštanja na globalnoj razini, jer je količina novca puštenog u sustav dovela do pada njegove cijene, što može imati utjecaja na dizanje inflatornih pritisaka.

No dodao je da nije siguran da se poskupljenje hrane ili, primjerice, građevinskog materijala može u potpunosti opravdati globalnim kretanjima i poremećajima u lancima opskrbe.

Upozorio je i da je ostalo vrlo malo cijena koje se mogu regulirati budući da cijene uglavnom regulira tržište, ali da treba poticati razvoj tržišta i konkurenciju na tržištu.

Podsjetio je na smanjenje PDV-a na jaja, svježe meso, ribu, voće i povrće kao primjer vrlo ograničenog utjecaja porezne politike na cijene jer nakon smanjenja PDV-a nije bilo značajnijeg snižavanja cijena tih proizvoda.

Dotičući se ponovnog rasta duga bolnica, rekao je da su trenutno rokovi plaćanja bolnica negdje oko planiranih 180, a ljekarni 200 dana te da je do sada HZZO-u transferirano oko 5.9 milijardi kuna za plaćanje i ispunjavanje obveza. Treba temeljito reformirati zdravstveni sustav s fokusom na rashodnoj strani, zaključio je.