OPĆINE Sali, Lovreć i Vir te grad Stari Grad rekorderi su po novčanim potporama koje daju za rođenje djece, od prvog do petog i svakog sljedećeg.

Za rođenje prvog i drugog djeteta Sali, općina na Dugom Otoku koji ima manje od tri tisuće stanovnika, roditeljima daje po gotovo 8000 eura, odnosno 60.000 kuna.

Za rođenje trećeg djeteta najviše, po 9290 eura, preračunato po 70 tisuća kuna, daju Stari Grad na otoku Hvaru i općina Lovreć u Imotskoj krajini, dok u potporama za četvrto i peto dijete prednjači općina Vir koja isplaćuje 12.471 euro, odnosno čak 25.482 eura za peto dijete, pokazuje Analiza stanja demografskih mjera općina, gradova i županija u 2023. Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Od gradova, za prvo dijete najviše izdvaja Otočac (1990 eura), za drugo Imotski (2654 eura), a za treće, četvrto, peto i svako sljedeće Starigrad (po 9290 eura).

Spomenuti iznosi ne isplaćuju se jednokratno, već najčešće u obrocima, tijekom pet ili više godina i višekratno premašuju iznose prvih potpora isplaćenih prije punih 30 godina.

Svetvinčenat prvi uveo potpore prije 30 godina

Naime, općina Svetvinčenat je 1993. godine prva uvela novčane potpore za rođenje djeteta u iznosu od 1000 kuna za prvo te 1500 kuna za drugo i treće dijete.

Dvije godine kasnije to su učinile općine Bebrina i Vrbanja pa Lokve i Viškovo 1996. godine.

Karlovac je 1997. godine postao prvi grad koji je uveo potporu za rođenje djeteta od 1000 kuna neovisno o redu rođenja.

Uz ostale demografske mjere, potpore svakako doprinose stvaranju pozitivnog obiteljskog okruženja, no potrebna su daljnja istraživanja o uzročno posljedičnoj vezi iznosa potpora i učinka na fertilitetne pokazatelje, navodi se u Analizi.

Šest općina koje ne isplaćuju potpore

Analiza također pokazuje da je novčanu potporu za rođenje djeteta u ovoj godini osiguralo svih 127 gradova te 422 općine od njih 428. 

Dakle, samo šest općina ne osigurava potporu, dvije manje u odnosu na prošlu. To su općine iz Međimurske i Varaždinske županije, konkretno Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Petrijanec, Podturen i Pribislavec.

Kada je riječ o županijama, još uvijek većina ne isplaćuje potporu, to čini samo njih devet, 12 ne, i u tom pogledu nema promjene u odnosu na prošlu godinu.  

Potpore ne isplaćuju Brodsko posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Šibensko-kninska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.

Razvidno je da se povećava prosječan iznos potpore u općinama i gradovima u usporedbi s prošlom godinom.

Za prvo dijete, povećanje iznosi 11 posto za općine i gradove, za drugo 12 posto za općine, a 10 posto za gradove, za treće četiri posto za gradove i 11 posto za općine.

Besplatan vrtić u 24 grada i općine

Analiza se bavila i prilikama u dječjim vrtićima odnosno predškolskom odgoju i obrazovanju koji svoju povijest 'vuče' s konca 19. stoljeća, a prvi organizirani program predškolskog odgoja imao je Pazin, 1889. godine.

Isti broj gradova i općina, 24, kao i prošle godine, nudi besplatan vrtić s tim da su neki od njih 'upali' na novi popis, a neki 'ispali'.

Konkretno, na popisu više nema Donje Motičine, Ervenika, Kukljice, Pojezerja i općine Sali, sada su tamo Smokvica, Bale, Umag, Saborsko, Gola, Kalinovac, Belišće, Draž, Koška, Čaglin, Magadenovac, Baška, Mrkopalj, Dvor, Okrug, Otok, Vrlika, Biskupija, Ivankovo, Negoslavci, Nijemci, Obrovac, Vir, Vrsi.

Čak sedam tih gradova i općina su iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.

Kao i prošle godine, cijena vrtića blago raste kako se povećava razvijenost grada ili općine, vrtići su skuplji u općinama nego u gradovima.

Najskuplje vrtiće, kao i prošle godine, imaju gradovi i općine s područja Krapinsko-zagorske županije (prosječno 117 eura) pa oni iz Varaždinske, Zagrebačke, Međimurske i Brodsko-posavske.

Najjeftiniji su vrtići u Virovitičko-podravskoj (u prosjeku 55 eura), Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji.