NOVI dokazi otkrivaju da su ljudi koji su živjeli na Pirinejskom poluotoku tijekom kasnog neolitika možda jeli svoje susjede u jezivom i stravičnom činu društvenog nasilja, piše Science Alert.

Prema tragovima na kostima starim između 5.573 i 5.709 godina, pronađenim u špilji El Mirador u španjolskoj Sierra de Atapuerci, čini se da je najmanje 11 osoba, uključujući djecu i adolescente, oderano, raskomadano, skuhano i na kraju pojedeno. Ono što je još intrigantnije jest da dokazi upućuju na to da se sav taj kanibalizam dogodio otprilike u isto vrijeme, u jednom, vjerojatno izoliranom incidentu. To sugerira da tadašnji stanovnici nisu prakticirali kanibalizam iz navike, već su se u njega upustili iz izvanrednih razloga, poput lokalnog sukoba između klanova.

"U ovoj studiji bavimo se novim slučajem kanibalizma na nalazištima Atapuerca", kaže paleoekologinja Palmira Saladié s Katalonskog instituta za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju (IPHES) u Španjolskoj. "Kanibalizam je jedno od najsloženijih ponašanja za tumačenje, zbog inherentne poteškoće u razumijevanju čina konzumiranja drugih ljudi. Štoviše, u mnogim slučajevima nam nedostaju svi potrebni dokazi da bismo ga povezali s određenim bihevioralnim kontekstom. Konačno, društvene predrasude teže ga tumačiti isključivo kao čin barbarstva."

Drevna povijest čovječanstva prožeta je tragovima kanibalizma, a ta se praksa u više navrata pojavljivala i na samom Pirinejskom poluotoku. Razlozi zašto su naši preci prakticirali kanibalizam su brojni, od prehrambenih do pogrebnih rituala, poput simboličkog uključivanja pokojnika u tijela živih kako bi ih se održalo na životu.

Tragovi na kostima ne lažu

Saladié i njezini kolege otkrili su ovaj neobičan slučaj kanibalizma analizirajući 650 fragmenata ljudskih kostiju iz špilje El Mirador. Kosti su pokazivale znakove namjerne izmjene nakon smrti, uključujući "poliranje u loncu" - zaglađivanje krajeva kostiju koje nastaje kuhanjem, promjenu boje povezanu s kremiranjem te tragove rezanja na 132 kosti. Ovi tragovi, kako pišu istraživači, odgovaraju "uklanjanju mesa, deranju kože, rastavljanju zglobova, rasijecanju i vađenju utrobe".

Na nekim kostima uočena je i promjena poznata kao guljenje. Iako je točan uzrok predmet rasprave, jedan od mogućih mehanizama su tragovi ljudskih zuba. Istraživači navode da neki od pronađenih ostataka pokazuju prilično jasne znakove ugriza.

Nasilni sukob, a ne glad

Priča postaje još intrigantnija. Analiza kosti sugerira da su sve žrtve umrle otprilike u isto vrijeme te da su obrađene i pojedene u jednom događaju koji je možda trajao nekoliko dana. Analiza izotopa stroncija u kostima pokazala je da su sve konzumirane osobe bile lokalni stanovnici.

"Ovo nije bila ni pogrebna tradicija ni odgovor na ekstremnu glad", kaže evolucijski antropolog i arheolog IPHES-a Francesc Marginedas. "Dokazi upućuju na nasilan događaj, s obzirom na to koliko se brzo sve odigralo - moguće rezultat sukoba između susjednih poljoprivrednih zajednica."

Iako nikada nećemo sa sigurnošću znati što je točno dovelo do stravične gozbe ljudskim mesom u El Miradoru prije otprilike 5.700 godina, istraživači smatraju da dokazi upućuju na ekstremnu demonstraciju sile u svrhu društvene kontrole.

"Sukob i razvoj strategija za njegovo upravljanje i sprječavanje dio su ljudske prirode", kaže arheozoolog Antonio Rodríguez-Hidalgo iz IPHES-a. "Etnografski i arheološki zapisi pokazuju da se čak i u manje stratificiranim i malim društvima mogu dogoditi nasilne epizode u kojima bi neprijatelji mogli biti konzumirani kao oblik konačne eliminacije."

Sve je više dokaza koji ukazuju na rašireno međugrupno nasilje na Pirinejskom poluotoku tijekom neolitika, vjerojatno potaknuto teritorijalnim sporovima, natjecanjem za resurse i pritiskom stanovništva zbog novih doseljenika. Obrađene kosti sugeriraju da je kanibalizam bio dio tog nasilnog okruženja, ekstremni alat korišten za potpuno pokoravanje neprijatelja.

Ovo otkriće doprinosi razumijevanju kanibalizma kroz ljudsku povijest. "Ponavljanje ovih praksi u različitim trenucima novije prapovijesti čini El Mirador ključnim nalazištem za razumijevanje prapovijesnog ljudskog kanibalizma i odnosa prema smrti, kao i mogućih ritualnih ili kulturnih interpretacija ljudskog tijela unutar svjetonazora tih zajednica", zaključuje Saladié.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.