"SMRTONOSNE vrućine, poplave, oluje, šumski požari, suše, propadanje usjeva... Ovo nije novo normalno", poručila je mlada zelena aktivistkinja Greta Thunberg neki dan na Facebooku.

Na to možemo odgovoriti  samo: nadamo se da nije. Jer, ako se osvrnemo na posljednjih nekoliko tjedana - ili na posljednjih nekoliko godina - teško je oteti se dojmu da smrtonosne prirodne katastrofe zaista postaju redovita, gotovo normalna pojava diljem svijeta. Toplinski valovi, golemi požari, ubojite poplave, razorni tornado - sve smo to vidjeli, u raznim dijelovima svijeta, samo u posljednjih mjesec dana.

Evo kakve su se elementarne nepogode sručile na sjevernu hemisferu, od Kine preko Europe do Kanade, posljednjih tjedana. 

1. Poplave u Kini 

Središnja kineska pokrajina Henan pogođena je od prošlog vikenda obilnim kišama i poplavama, a najteže je stradao glavni grad Zhengzhou. Ovaj velegrad od 12 milijuna stanovnika na obali Žute rijeke pogođen je, kako navode meteorolozi, najobilnijim kišama u posljednjih tisuću godina.

Više od 200 tisuća ljudi evakuirano je iz poplavljenih područja u Heinanu u četvrtak, a službeni broj poginulih popeo se na najmanje 51 te se očekuje da će dalje rasti jer se još uvijek traga za nestalima, javlja Guardian. Tisuće ljudi i dalje su zarobljene zbog poplava. 

12 ljudi u Zhengzou smrtno je stradalo u poplavi podzemne željeznice, dok je više od 500 ljudi spašeno, objavile su tamošnje vlasti.

Ljudi su, kako se moglo vidjeti na snimkama koje su završile na društvenim mrežama, bili satima zarobljeni u poplavljenim vlakovima podzemne željeznice. Mučne priče o poplavljenoj podzemnoj i dramatičnim poplavama oko provincije nastavljaju izlaziti u javnost, a svjedoci opisuju scene straha i kaosa.

Putnici u metrou zamalo se utopili

"U trideset minuta voda mi je došla do ramena. Bilo je teško disati, ljudi su padali u nesvijest", ispričala je jedna od putnica iz vlaka, prenosi BBC. Na nekim fotografijama koje su završile na društvenim mrežama mogla su se vidjeti naizgled beživotna tijela 

Jedna voditeljica državne televizije CCTV, koja je i sama zaglavila u vlaku, javila se na društvenim mrežama s apelom za pomoć: "Voda u vlaku je do prsa. Ne mogu više govoriti, molim vas, pomozite! SOS. Ima nas stotine."

Spašena je više od sat vremena kasnije, javlja South China Morning Post. Putnici u još jednom vlaku koji je zaglavio u poplavljenim metrou čekali su više od 6 sati prije nego što su spasioci ispumpali vodu i izvukli ih.

>> Raste broj mrtvih u poplavama u Kini, tisuće nestalih. Svjedoci opisali mučne scene

Osim spašavanja ljudi iz podzemne željeznice, bilo je intervencija i na površini. Spasioci su, koristeći se dugom užadi, hvatali ljude iz bujica i poplavljenih područja i izvlačili ih. Spašavanje i traganje za nestalima se nastavlja, a lokalna vlada rasporedila je više od 76.000 članova ekipe za potragu i spašavanje, javlja kineska novinska agencija Xinhua.

Kiša kakva se dogodi "jednom u tisuću godina"

Zhengzou je samo u utorak imao 624 milimetra padalina po četvornom metru, od čega trećinu u sat vremena, što je "srušilo povijesne rekorde", priopćila je kineska meteorološka agencija i dodala da je količina kiše koja je pala na grad u tri dana ovog tjedna jednaka prosječnoj godišnjoj količini padalina te da se takav događaj vidi samo "jednom u tisuću godina".  A Xinxiang, mali grad sjeverno od Zhengzhoua, zabilježio je 812 mm kiše između utorka i četvrtka.

Državna televizija CCTV prikazala je snimke ulica potopljenih bujicama blatne vode i stanovnike u vodi do struka dok guraju svoja vozila poplavljenim prometnicama. Na drugim snimkama na društvenim mrežama vide se pješaci, zatečeni kaosom, koje odnosi voda. 

Na brani Yihetan u gradu Luoyangu, zapadno od Zhengzhoua, kiša je prouzročila 20-metarski proboj zbog kojeg su lokalne vlasti strahovale da će brana potpuno popustiti. To se, srećom, zasad nije dogodilo. 

Ali zato je tvornica aluminija Dengfeng grupe eksplodirala kad se voda izlila iz obližnje rijeke i poplavila je. 

"Ovo su iznimno teške poplave", rekao je predsjednik Xi Jinping. Iako središnju Kinu ljeti često zahvaćaju poplave uslijed monsunskih kiša, posljednjih godina one su sve teže, što je, po svemu sudeći, posljedica klimatskih promjena koje dovode do sve ekstremnijih padalina.

2. Požari u Sibiru

Na dalekom istoku Rusije, u Sibiru, stotine požara bjesne već gotovo mjesec dana. Glavni uzrok je bio ekstremni toplinski val - krajem lipnja je, primjerice, na području arktičkog Sibira zabilježena nevjerojatna temperatura tla od 47.7 Celzijevih stupnjeva, dok je temperatura zraka iznosila oko 30 stupnjeva.

To je ipak bilo niže od rekorda zabilježenog prošle godine - kada je krajem lipnja na istom području Sibira izmjereno čak 38 Celzijevih stupnjeva. No dužnosnici zato kažu da je ovo ljeto najsuše u posljednjih 150 godina. A Sibir ima već pet vrućih ljeta zaredom.

"Nikada nismo imali ljeta s tako velikim požarima", rekao je Nikolaj Verhovov iz sibirskog sela Srednjekolimsk. Stanovnici ugroženih sela pridružili su se vatrogascima u pokušajima zaustavljanja požara prije nego što dopru do njihovih kuća.

Lokalne vlasti upozorile su oko 320 tisuća stanovnika na najteže zahvaćenom području da ostanu u kućama zbog otrovnog dima koji nastaje u požaru. 

"Zračna apokalipsa" s otrovnim dimom

A sibirski grad Jakuck je posebno pogođen ovim otrovnim dimom. Štoviše, mjerenja zraka pokazuju da se radi o jednom od najgorih slučajeva zagađenja zraka u povijesti. Ne radi se samo o visokoj razini sitnih čestica koje mogu ući u krvotok i oštetiti ljudske organe, koja je 40 puta viša od preporučene, već se sumnja i na kemikalije poput ozona, benzena i cijanovodika, piše Guardian. 

Ovo spada u ekstremnu kategoriju "zračne apokalipse", koja po definiciji nosi "neposredne i teške učinke za svakoga". Zahvaljujući jakim vjetrovima koji šire požar, dim putuje čak do Aljaske.

>>VIDEO Sibir gori, toksični dim stvara najgore zagađenje zraka u povijesti

"Veliki dijelovi Jakutije sada gore. Samo kiša ondje može pomoći", rekao je Grigorij Kuksin, voditelj ruskog ogranka Greenpeacea za šumske požare, koji su dosad prošli kroz više od 1.5 milijuna hektara površine. "U isto vrijeme više od 2000 vatrogasca bori se s požarima u nastojanju da spriječe širenje prema lokalnim naseljima", rekao je Kuksin.

Ironično, Jakuck je inače najhladniji zimski grad na planetu, ali zbog globalnog zagrijavanja ljetne temperature ovdje rastu najmanje 2.5 puta brže od svjetskog prosjeka zagrijavanja. A to zagrijavanje, uzrokovano deforestacijom, izgaranjem fosilnih goriva i drugim ljudskim aktivnostima, učinilo je ekstremne toplinske valove kakvi su pogodili Sibir ovog i prošlog ljeta 600 puta vjerojatnijima, zaključili su znanstvenici u studiji objavljenoj prošle godine.

3. Poplave u Njemačkoj i Belgiji

Zapadnu i srednju Europu su od 12. srpnja pogodile povijesne poplave. Daleko najgore je pogođena Njemačka, gdje je u najgorim poplavama od onih na obali Sjevernog mora 1962. poginulo čak 177 ljudi, dok se za njih 155 još traga. 

Oko 15.000 policajaca, vojnika i djelatnika hitnih službi u Njemačkoj pomaže u potrazi i spašavanju. I ovdje su poplave izazvale ekstremne kiše. Čitavi gradovi, željezničke pruge i ceste su pometeni u bujici vode, piše CNN.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier nazvao je ovo "najgorom prirodnom katastrofom u ovom stoljeću", a kancelarka Angela Merkel opisala je razaranje nadrealnim i dodala da "njemački jezik nema riječi za takvo uništenje".

"U nekim područjima nismo vidjeli toliko kiše zadnjih 100 godina", rekao je glasnogovornik njemačke vremenske službe DWD-a. U velikim dijelovima zapadne Njemačke u jednom danu je palo između 100 i 150 milimetara kiše po metru kvadratnom, više od mjesečnog prosjeka za tu regiju. 

Vlasti u okrugu Rajna-Sieg, južno od Kölna, naredile su evakuaciju 4500 ljudi koji žive pored akumulacijskog jezera Steinbacha zbog opasnosti od pucanja brane. 

Njemačka ignorirala upozorenja? 

Nevjericu, šok i očaj u Njemačkoj zbog ovakve neviđene katastrofe uskoro je zamijenilo ogorčenje zbog neadekvatne pripreme za nju. Oštra rasprava rasplamsala se nakon što su britanski mediji prenijeli izjave nekih stručnjaka, koji su rekli da su Njemačku europske institucije upozoravale na dolazak ogromnih količina oborina, čak devet dana prije izlijevanja rijeka.

Belgija je također vrlo teško pogođena poplavama, s 37 poginulih i 6 nestalih, a najteže je pogođena pokrajina Liege. U Pepinsteru, gradu na istoku Belgije, srušilo se desetak kuća nakon što je rijeka Vesdre poplavila grad. Evakuirano je više od tisuću domova, a brojni stanovnici ostali su bez pitke vode.

Posebno je dramatična snimka razgovora reporera Sky Newsa s gradonačelnikom Pepinstera koji je prekinut kad se zbog poplave počela urušavati jedna od kuća. Na snimci su se također mogli vidjeti stanari koji bježe preko krova.

Šokantne fotografije razaranja u Njemačkoj i Belgiji prikazuju čitava sela pod vodom, a automobili su ostali zabijeni između srušenih zgrada i gomila krhotina. Obilne kiše, za koje stručnjaci kažu da su bez presedana, zahvatile su i Francusku, Luksemburg, Švicarsku, Nizozemsku i tamo također izazvale poplave. 

Srećom, u Nizozemskoj nije bilo poginulih kao u Njemačkoj i Belgiji, prije svega zbog toga što su službe te zemlje, koja ima dugu povijest gradnje nasipa i borbe s morem i nabujalim rijekama, naprosto bile bolje pripremljene, smatraju stručnjaci. Nizozemska infrastruktura također je među najboljima na svijetu, a kriznim situacijama povezanima s vodama upravlja mreža lokalno izabranih tijela.

Poplave i u Slavoniji

Međutim, tisuće ljudi morale su biti evakuirane iz grada Venlia u pokrajini Limburg, nakon što je voda probila obližnje nasipe. Vojska je ipak mahnitim naporima uspjela ojačati nasip na rijeci Meuse na vrijeme. 

Poplave su ovog tjedna pogodile i Slavoniju - Našice, Županju, Novu Gradišku i Osijek. Gotovo cijela Županja bila je poplavljena, a voda je prodrla u kuće i u Našicama i okolnim selima i izazvala veliku štetu. I ovdje je uzrok bila ogromna količina kiše u kratkom vremenu - i do 144 milimetra po kvadratnom metru.

4. Toplinski val i požari u Americi i Kanadi

Sjeverozapad SAD-a i jugozapad Kanade krajem lipnja je pogodio ekstremni toplinski val, s temperaturama koje su na nekim mjestima bile i 20 stupnjeva više od prosjeka. 

Do sredine srpnja, kad je ovaj toplinski val manje-više završio, umrli od toplinskog udara i s njim povezanih komplikacija brojali su se u stotinama: 610 u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija, 66 u provinciji Manitoba, 116 u američkoj saveznoj državi Oregon i 112 u državi Washington. 

"Toplije je u dijelovima na zapadu Kanade nego u Dubaiju", rekao je David Phillips, glavni kanadski klimatolog.

Lytton, malo planinsko selo u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija, u posljednjih tjedan dana je tri dana zaredom oborio temperaturni rekord u povijesti mjerenja u Kanadi, s čak 49.6 Celzijevih stupnjeva izmjerenih treći dan. A četvrti dan, 30. lipnja, cijelo je selo izgorjelo u požaru.

Lytton je inače smješten na 50 stupnjeva sjeverne širine - otprilike isto kao i London. Ljetne vrućine u njemu, kao ni u Britanskoj Kolumbiji općenito, nisu neuobičajene - selo čak nosi, odnosno nosilo je nadimak "Canada's Hot Spot" (vruća točka Kanade). Ipak, nikad nije imalo tako visoke temperature kao ovog ljeta.

A u Dolini smrti u Kaliforniji izmjerena je temperatura od nevjerojatna 54.4 Celzijeva stupnja, što je manje od službenog rekorda iz 1913. od 56.6 stupnjeva, no taj se rekord smatra nepouzdanim.

>>Vremenski ekstremi stižu brže od očekivanja

5. Tornado u Češkoj

Tornado koji je pogodio Češku, odnosno njenu pokrajinu Moravsku, 24. lipnja izazvao je poseban šok jer vijesti o tornadima koja ostavljaju pustoš obično dolaze iz Amerike. 

Ipak, tornada u Europi nisu toliko rijetka koliko se možda čini. Smatra se da ih se godišnje širom kontinenta pojavi nekoliko stotina. Ipak, ovako razoran tornado najrazorniji je u novijoj češkoj povijesti i najsmrtonosniji u cijeloj Europi u posljednjih 20 godina, sa šest mrtvih, više od 200 ozlijeđenih i više od pola milijarde eura materijalne štete.

Premijer Andrej Babiš ovu je elementarnu nepogodu nazvao apokalipsom. Jedna od žrtava je bila mlada trudnica u Lužici na koju je pala željezna konstrukcija i ubila je na mjestu.

Katastrofa je bilo i ranije, ali ovako ekstremno nije bilo

"Bila je to apokalipsa. Posvuda je bilo krvi i bespomoćnih ljudi u suzama. Spašavali su gole živote, izgubili su krovove nad glavom...", rekao je i Ravnatelj bolnice u Hodonínu Antonín Tesařík za čeku televiziju.

Prirodnih katastrofa je, naravno, bilo i ranije, pa i prije nego što smo ispuštanjem stakleničkih plinova uopće počeli izravno utjecati na klimu. Ali kao što kaže i meteorologinja i ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar, "ovako ekstremno, što je sada, nikada do sada nije bilo i naravno da je to posljedica našeg djelovanja u posljednjih 100 godina".

A kao što smo već pisali, iako pojedinačni vremenski ekstremi ne moraju nužno biti posljedice klimatskih promjena, sve je više znanstvenih istraživanja koja potvrđuju njihovu povezanost. A to znači, nažalost, da će ovakvih "apokaliptičnih" događaja vjerojatno biti sve više.