LITVA se posljednjih mjeseci ozbiljno priprema za potencijalnu rusku invaziju. Tako je na mostove koji je povezuju s Rusijom postavila protutenkovske barijere poznate kao "zmajevi zubi". Izvještaji navode da su na kritičnim mjestima postavljene i mine, strojnice, bodljikava žica i metalne prepreke.

Otkad su Rusi pokrenuli invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine, granica između Kalinjingrada, Poljske i Litve postala je jedna od najutvrđenijih u Europi. Litva, koja je značajan dio povijesti provela pod Rusijom, ima već tradiciju suprotstavljanja Rusiji. Međutim jedan od najvećih izraza bunta dogodio se 1989. godine. 

Datum nije bio slučajno odabran

Baltički lanac, poznat i kao Baltički put, povijesni je događaj koji je ostavio dubok trag u borbi za neovisnost baltičkih država - Litve, Latvije i Estonije. Ova mirna, ali snažna manifestacija dogodila se 23. kolovoza 1989. godine, kada su milijuni ljudi iz tri baltičke republike formirali ljudski lanac dug gotovo 600 kilometara.

Ljudski lanac protezao se od Vilniusa, preko Rige, do Tallinna. Cilj ovog prosvjeda bio je skrenuti pozornost svijeta na zahtjeve za neovisnost ovih država od Sovjetskog Saveza.

Datum održavanja Baltičkog lanca nije bio slučajan. Naime, prosvjed je organiziran na 50. godišnjicu potpisivanja sporazuma poznatog kao Pakt Molotov-Ribbentrop iz 1939. godine, kojim su Njemačka i Sovjetski Savez podijelili interesne zone u istočnoj Europi. 

Baltičke države, iako su zadržale formalnu nezavisnost, ubrzo su bile okupirane i pripojene Sovjetskom Savezu. Sjećanje na ovaj sporazum i njegove posljedice potaknuli su snažan osjećaj nacionalne svijesti i težnje za slobodom među stanovnicima Litve, Latvije i Estonije.

Uvršten na popis svjetske baštine

Baltički lanac bio je jedan od najvećih nenasilnih prosvjeda protiv sovjetske vlasti, a organizirali su ga pokreti za neovisnost u svakoj od triju država. Ljudi iz svih slojeva društva, uključujući djecu i starije osobe, pridružili su se ovom povijesnom događaju držeći se za ruke u znak solidarnosti. Cilj je bio pokazati svijetu želju baltičkih naroda za neovisnošću, ali i upozoriti na kršenja ljudskih prava i sovjetsku okupaciju.

Baltički lanac privukao je međunarodnu pažnju i solidarnost te je pridonio jačanju međunarodnog pritiska na Sovjetski Savez. Iako Sovjeti nisu odmah reagirali, prosvjed je označio ključan trenutak u procesu osamostaljenja baltičkih republika, koji je konačno ostvaren dvije godine kasnije, 1991. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Baltički lanac ostaje simbol nenasilnog otpora i jedinstva naroda u borbi za slobodu. Svake godine 23. kolovoza u baltičkim zemljama obilježava se ovaj povijesni trenutak, a UNESCO je 2009. godine Baltički put uvrstio na popis svjetske baštine pod nazivom Sjećanja svijeta.