ZA NEOVISNU Crnu Goru glasovalo je 219.683 birača, a protiv toga 176.515, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Referendumskog povjerenstva František Lipka, ističući da preostali manji broj neprebrojanih glasačkih listića ne može više bitno promijeniti rezultate referenduma.

On je na konferenciji za novinare rekao da još nije obrađeno 45 glasačkih mjesta, većinom u Podgorici. Riječ je o 25.000 glasačkih listića što predstavlja pet posto glasova. Lipka je rekao da ti glasovi neće izazvati veće promjene u rezultatu referenduma.

Na referendum o neovisnosti Crne Gore izašlo je 86,3 posto birača, za neovisnost se izjasnilo 55,4 a za zajednicu sa Srbijom 44,6 posto, prvi su službeni i preliminarni rezultati referenduma koje je u ponedjeljak prijepodne objavilo republičko Referendumsko povjerenstvo.

Lipka je također izjavio da povjerenstvo još nije zaprimilo nijednu pritužbu na referendumski proces i da se konačni rezultati ne mogu objaviti sve dok ne isteknu rokovi za podnošenje pritužbi i za odgovor na njih.

Tijekom dana konferencije za novinare održat će međunarodni promatrači te vođa suverenističkog bloka, i, po dosadašnjim podacima, pobjednik referenduma Milo Đukanović.

Ministar financija Srbije Mlađan Dinkić izjavio je danas da se "volja većine građana Crne Gore, iskazana na referendumu, mora poštovati".

"Očekujem da će Srbija i Crna Gora imati prijateljske i dobrosusjedske odnose (sa Crnom Gorom)", rekao je Dinkić za srbijansku novinsku agenciju Beta.

U telefonskoj izjavi Beti iz Londona, Dinkić je rekao da je vrijeme da se Srbija okrene sebi i svojim građanima.

Srbija nakon razlaza nasljeđuje sva međunarodna prava i obveze

Ustavna povelja SCG, usvojena prije tri godine, predviđa da u slučaju istupanja Crne Gore iz državne zajednice, Srbija nasljeđuje pravo na međunarodni subjektivitet, mjesto u Ujedinjenim narodima, ali i sve međunarodne obaveze, piše agencija Beta.

Također se navodi da se svi međunarodni dokumenti koji su se odnosili na Saveznu Republiku Jugoslaviju, naročito Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, odnose u cjelosti na državu Srbiju, kao sljedbenika ranijih država.

Sva eventualna sporna pitanja, predviđa Ustavna povelja, bit će riješena između države nasljednice (Srbije) i osamostaljene države (Crne Gore).

Crna Gora pak, morati će se prijaviti za članstvo u svim međunarodnim organizacijama, zbog čega se predviđa dalje usporavanje ostvarenja crnogorskih želja za pristup EU.

Ne očekuju se veći problemi u pregovorima dviju države s EU-om vezanim za ekonomsku sferu, zbog toga što obje države duže vremena pregovore obavljaju na dva paralelna i razdvojena pregovaračka pravca.

Visoki dužnosnici Srbije - vlada, predsjednik, ministri, stranački lideri i poslanici nisu spremni izjašnjavati se o referendumu prije objavljivanja službenih i konačnih rezultata referenduma, kao niti o budućim potezima vezanim za proces uspostavljanja samostalnosti Srbije.

U ovom trenutku nije poznato da li ključne državne institucije imaju unaprijed pripremljen plan koji će biti primijenjen kada nezavisnost Crne Gore bude službeno proglašena.

Također se ne zna da li među najvećim političkim strankama u zemlji, uključujući i parlamentanu opoziciju, postoji suglasnost o redoslijedu poteza. Pretpostavlja se da bi početni potez trebao biti usvajanje Deklaracije o nezavisnosti Srbije, javlja Beta.

Predsjednik Ustavnog suda Srbije Slobodan Vučetić, ocijenio je ranije da bi se Srbija, u slučaju odvajanja Crne Gore, u roku od nekoliko dana izmjenom Zakona o vladi i donošenjem deklaracije o proglašenju nezavisnosti, mogla konstituirati kao samostalna država.

Index.hr/Hina/Beta