"OVA godina nam je rekordna po broju presađenih srca, točno 16 do sada, a godišnji prosjek KBC-a Zagreb je između 20 i 24", rekao je Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila, za središnji Dnevnik HTV-a govoreći o uspjesima programa transplantacije KBC-a Zagreb.

Velik uspjeh KBC-a Zagreb, uz pomoć austrijskih kolega. Prvi put u Hrvatskoj transplantirana su oba plućna krila, a istovremeno su se izvodile još dvije transplantacije. U jeku pandemije ove godine u 22 dana provedene su 3 transplantacije srca i 3 pluća.

Prije samo mjesec dana obavljena je prva transplantacija pluća, koju su vodili austrijski stručnjaci, sada dvije samostalne.

Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i voditelj Programa transplantacije srca, kaže da je to ogroman uspjeh za KBC Zagreb.

"KBC Zagreb je poznat po transplantacijskom programu već godinama. Transplantacija srca datira od 1988. godine i kontinuirano se provodi s velikim uspjehom u našoj instituciji. Pored jetre i bubrega sada su transplantirana i pluća, i mislim da je to veliki događaj za hrvatsku medicinu, ne samo za KBC Zagreb", kaže Davor Miličić.

Rekordna godina u pandemiji

Hrvatska je u svjetskom vrhu po transplantacijama. Presađivanje srca postala je rutina, a u samo prvih pet mjeseci ove godine rekordan broj transplantacija.

"Ova godina nam je rekordna po broju presađenih srca, točno 16 do sada, a godišnji prosjek je između 20 i 24 kada govorimo o KBC-u Zagreb. Ova godina je rekordna, tako da su dobri izgledi da ćemo doseći barem 30 transplantacija do kraja ove godine", kaže voditelj programa za transplantaciju.

Davor Miličić kaže da iz je prošle godine u početku pandemija usporila.

"Tijekom čitave 2020. godine smo obavili svega 14 transplantacija srca u KBC-u Zagreb, a ove godine već 16 do sada. Naravno da smo svi bili zdvojni zbog nepoznatog i da je transplantacijski program, ne samo kod nas, već u čitavom svijetu zbog toga bio poremećen", rekao je Miličić.

No onda su se prilagodili pandemiji i nastavili prakticirati normalnu medicinu.

Kaže da je KBC Zagreb, osim svog dnevnog rutinskog posla, preuzeo i sve pacijente koji inače tretiraju u Kliničkoj bolnici Dubrava.

"To su svi hitni pacijenti, elektivni naručeni pacijenti. Unatoč tome velikom dodatnom poslu, a pored toga primamo najsloženije pacijente iz cijele Hrvatske, uspjeli smo još više dinamizirati i intenzivirati naš transplantacijski program i po prvi puta transplantirati i pluća", ističe Miličić.

Specijalizirano osoblje - ključ uspjeha

Miličić naglašava koliko je važan dobro uigran multidisciplinirani pristup transplantacijama te dodaje da ih je moguće obavljati samo u velikim jakim ekspertnim bolnicama.

"Ako govorimo o srcu, tu nisu samo potrebni usko specijalizirani kardiolozi i kardijalni kirurzi, tu je niz drugih stručnjaka, od anesteziologa intenzivista do imunologa, različitih laboratorijskih stručnjaka i svih drugih često potrebnih stručnjaka, poput nefrologa, psihijatara, pulmologa, infektologa", kaže Miličić.

"To je velika sprega brojnih vrsnih stručnjaka koji predano i entuzijastično rade na programu", dodaje.

Čekanje srca u Hrvatskoj

Na pitanje koliko dugo se čeka na srce u Hrvatskoj kaže da je kod nas vrijeme čekanja za srce kraće nego u drugim zemljama.

"Ako je pacijent na hitnoj listi, onda je u ovoj godini, pandemijskoj, red čekanja nekoliko dana, što je sjajno", rekao je Davor Miličić.

"Na takozvanoj elektivnoj listi trajanje čekanja je vrlo rastezljivo zato što neki bolesnici moraju dobiti srce koje im je optimalno, što nije jednostavno. Ako su nositelji ugradbenih srčanih crpki, to dodatno usložnjava transplantacijski zahvat i potrebno je veliko znanje i iskustvo da bi ishod bio uspješan", kaže.

Miličić objašnjava da ponekad moraju odbiti neku ponudu srca za transplantaciju zato što procijene da iz niza razloga takvo srce nije optimalno za primatelja, što može rezultirati time da neki pacijenti čekaju srce i po tri godine.