POZNATE zagrebačke Schlosserove stube raskopane su u prosincu 2024., a radovi su trebali biti gotovi lanjskog kolovoza. Ipak, završetak rekonstrukcije tih stepenica, koje povezuju donji dio Zagreba sa Šalatom, prolongirao se nakon što je tijekom zahvata utvrđeno da bočni zidovi stubišta nisu armiranobetonski, već betonski, zbog čega ih je trebalo dodatno učvrstiti armaturom kako bi se osigurala njihova stabilnost.

Iz Grada su uoči početka radova istaknuli da je vrijednost projekta 1,5 milijuna eura. A iako je bilo najavljeno da će Zagrepčani taj omiljeni pješački prolaz ponovno moći koristiti već idućeg mjeseca, na to će ipak trebati još malo pričekati jer će se radovi produžiti.

Galerija

"Živim iza njih, bile su sasvim u redu"

"Stanujem točno iza Schlosserovih stuba i doslovno spavam uz njih. Smatram da ih je bilo potpuno nepotrebno rušiti. Bile su sasvim u redu. Jedva su ih srušili, a sada ih obnavljaju već, ne znam, gotovo dvije godine", govori nam Zagrepčanin koji ondje živi, kako ističe, već 66 godina.

Poduljeni period sanacije ne čudi ni prolaznicu koju smo susreli u blizini. "Kod nas sve kasni, pa me ni Schlosserove stube zapravo ne čude. Meni jako puno znače jer je riječ o mom djetinjstvu. Išla sam na Šalatu i stvarno ih obožavam", govori.

S njom se slažu i još jedna gospođa te umirovljenik na koje smo naišli, a koji ističu da su te stube posebno značajne kada se ide na Šalatu jer služe kao prečica, umjesto da se ide okolo. "Riječ je o lijepoj vezi i vrijednom urbanističkom elementu u Zagrebu. Pogotovo za klince, kada se ide na klizanje, ali i za ljubit se. To je jedan legendaran element", spominje pak još jedna prolaznica.

"Trebale su biti gotove prošle godine, ili čak pretprošle, ne znam sada točno, ali sve to traje i nema kraja. Bilo ih je nepotrebno rušiti i ponovno raditi. Očekujem li da će biti gotove ubrzo? Ne znam. Koliko vidim, nisu previše napredovali. Sada je još zima i uvjeti su loši", spominje Zagrepčanin.

Grad: Vrlo zahtjevan projekt

Iz gradske uprave poručuju pak kako je obnova Schlosserovih stuba vrlo zahtjevan projekt, kako zbog lokacije u samom središtu grada, u neposrednoj blizini tramvajske pruge, tako i zbog njihove kulturne vrijednosti.

Schlosserove stube, spominju dalje, sastoje se od šest krakova s podestima te pet stepeništa s gazištima širine od 2,50 do 4 m. Podesti su opremljeni betonskim klupama, iznad kojih se nalazi pergola, oslonjena na stupove s ugrađenom javnom rasvjetom. Stube imaju pješačke pristupe sa sjeverne strane (Ulica Cvjetka Rubetića) i s jugozapadne strane (Trg svibanjskih žrtava 1995.). 

"U sklopu radova uklonjeni su svi postojeći predgotovljeni elementi, uključujući stube, podeste, baze stupova pergole, rasvjetu, klupe, zaštitne kape elemenata, pergolu, metalne rukohvate te ostale dotrajale dijelove konstrukcije. Također su izvedeni radovi uklanjanja zemlje nakupljene ispod stubišta", navode iz Grada za Index.

Tijekom radova, potvrđuju, utvrđena je i potreba za izmjenom i dopunom glavnog projekta zbog stvarnog stanja konstrukcije, a što se, napominju, nije moglo u potpunosti predvidjeti u fazi projektiranja.

Ponovno se pomiče rok završetka radova

"Nakon uklanjanja starih elemenata izvedeni su betonski radovi radi osiguranja odgovarajuće odvodnje oborinskih voda ispod stubišta, uključujući dobetoniranje zidova te izradu armiranih ležišta za nove elemente stepenica. Novi elementi stubišta izrađuju se u radionici, a do sada je izrađeno više od 80 % ukupno potrebnih elemenata", navode.

A iako su stvoreni uvjeti za nastavak montaže, dodaju iz gradske uprave, radove trenutačno usporava "potreba za privremenim izmještanjem tramvajskih električnih vodova kako bi se osigurao siguran pristup i rad dizalice tijekom istovara i ugradnje predgotovljenih elemenata na području Trga svibanjskih žrtava 1995."

"Sukladno uvjetima ZET-a izrađeni su temelji te su osigurani privremeni stupovi. Zbog navedenih okolnosti, kao i nepovoljnih vremenskih uvjeta, završetak radova bit će pomaknut u odnosu na planirani rok", zaključuju.

Schlosserove su stube, podsjetimo, upisane u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, pa se radovi izvode u koordinaciji s konzervatorskim nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Konstrukcija narušena nakon potresa

Schlosserove stube, inače, izgrađene su početkom 1920-ih prema urbanističkoj zamisli arhitekta Huga Ehrlicha. Te stepenice, koje Zagrepčani koriste kao najbrži put do Šalate, počinju iza zgrade Slavenske banke u Vlaškoj ulici.

Ime su dobile po liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru - Klekovskom, a zbog svog položaja i nagiba desetljećima su jedna od najkorištenijih pješačkih veza prema sadržajima u tom zagrebačkom kvartu.

Dugotrajna izloženost trošenju i opterećenju ostavila je vidljiv trag. Stepenice su ponegdje popucale, neki su se dijelovi počeli odvajati, a stabilnost konstrukcije dodatno je narušena nakon potresa koji je 2020. godine pogodio Zagreb.