SINOĆ se društvenim mrežama proširila vijest da je pronađena splav s nestalim pomorcima s broda Bourbon Rhode za kojima se već danima traga na Atlantiku, a među kojima je i Hrvat Dino Miškić.

Lažna vijest o pronađenoj splavi brzinom munje proširila se društvenim mrežama

Informaciju je objavila jedna žena na Facebooku nakon čega se vijest nevjerojatnom brzinom počela širiti društvenim mrežama. Žena je napisala da je splav pronašao i iz mora dignuo turski brod te da se još uvijek ne zna u kakvom su stanju pomorci. U odgovoru na pitanja korisnika Facebooka napisala je da joj je muž pomorac i da je on "u kontaktu s brodovima". Nakon što je pokrenula masovnu histeriju, žena je obrisala prvotnu objavu te napisala drugu u kojoj "lijepo moli da ju se ne napada" i objašnjava da je "samo željela podijeliti sreću i nadu u dobroj namjeri". Zatim je i tu objavu obrisala, a oko ponoći je njen profil nestao s Facebooka.

Uslijedila je masovna histerija, svi su željeli znati detalje o spašenim pomorcima, no pokazalo se da je riječ o lažnoj vijesti što je uskoro i potvrđeno iz francuske prekooceanske prefekture Martinique iz koje se vodila potraga.

Žena objasnila da je samo željela uliti novu nadu obitelji i prijateljima

Žena koja je objavila lažnu vijest ispričala je za portal morski.hr kako joj je suprug pomorac javio informaciju te da ju je samo željela podijeliti kako bi obiteljima i prijateljima nestalih ulila novu nadu. U razgovoru za spomenuti portal žena se i ispričala. No pitanje koje se postavlja je kako je moguće da je ne samo žena koja je objavila neprovjerenu vijest, već i cijela masa ljudi pred ekranima krenula bez imalo odgovornosti dijeliti informacije za koje je jasno da nisu provjerene. Za psihijatra Hermana Vukušića odgovor je vrlo jasan.

U ovom slučaju ljudi se nadaju pozitivnoj vijesti

"Po pitanju ove vijesti ljudi očekuju neku pozitivu i nadaju joj se. Sve što ljudi žele čuti, bilo pozitivno ili negativno, brzo se širi putem društvenih mreža, odnosno današnjih modernih metoda komunikacije", objasnio je Vukušić za Index. No dodao je da to ima svoju negativnu stranu jer sve što ljudi projiciraju prema drugima, negativne svoje strane koje potiskuju, nadaju se vidjeti u drugom.

Podloga širenja lažnih vijesti je u osnovnim psihološkim mehanizmima

"Kad netko plasira neku zločestu lažnu vijest o primjerice nekom političaru, negativne projekcije prorade i ljudi to prihvate zdravo za gotovo bez provjere i kritičkog osvrta", kazao nam je Vukušić objašnjavajući kako je podloga vjerovanja i brzog širenja takvih lažnih vijesti zapravo u osnovnim psihološkim mehanizmima. Napomenuo je i kako u nekim situacijama, nažalost, to rade oni koji jako dobro razumiju masovnu psihologiju i psihologiju medija.

Generalno govoreći,  o problemu lažnih vijesti, bitno je znati, rekao je Vukušić, da ako postoji neki plauzibilan izvor ili platforma koja djeluje ozbiljno, onda se informacija ne propituje. U Engleskoj su tako prije dvadesetak godina preimenovali određena zanimanja. Primjerice, za zanimanje koje je preimenovano u inženjer optičke iluminacije, radnici su bili jako sretni i puno su bolje radili. Radilo se o peračima prozora. 

Ljudi reagiraju pozitivno ako se nadaju, a negativno ako projiciraju

"Kad se s takvih pozicija lansira vijest, ljudi reagiraju pozitivno ako se nadaju, a negativno ako projiciraju. Izvor je malo zamagljen, a nova informacija se proširi brzinom požara. Osim toga, danas je svijet ne globalno selo, nego globalni sokak, haustor. I to je faktor koji treba uzeti u obzir", rekao je Vukušić.

A na pitanje kako spriječiti širenje lažnih vijesti, Vukušić je odlučan: "Samo sankcijama."

Širenje lažnih vijesti u Hrvatskoj je prekršaj

Hrvatsko zakonodavstvo širenje lažnih vijesti smatra prekršajem. Članak 16 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kaže: "Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, kaznit će se za prekršaj novčanom protuvrijednosti od 50 do 200 ili kaznom zatvora do 30 dana."

Lažne vijesti prije su se kažnjavale kazneno

No raniji kazneni zakoni sadržavali su u raznim oblicima kazneno djelo širenja lažnih vijesti, odnosno uznemiravanja javnosti. 

"Progon za to kazneno djelo poduzimao se rijetko, a i tada se radilo o progonu zbog političkog ili ideološkog sadržaja 'lažnih' i 'uznemirujućih' vijesti. Zato su svi zagovornici slobode govora u zemlji smatrali da se radi o svojevrsnom verbalnom deliktu i godinama su nastojali da to kazneno djelo nestane iz našeg kaznenog zakonodavstva. Danas zato naš Kazneni zakon ne poznaje takvo kazneno djelo", objasnila je za Index odvjetnica Vesna Alaburić. Isto tako, dodala je i da je važno ukazati kako građansko pravo osigurava svim osobama povrijeđenima objavljenom lažnom vijesti odgovarajuću satisfakciju. 

"Postoje situacije kad nekom lažnom vijesti nije uznemiren veći broj ljudi ili javnost, pa ne postoji opravdanje za reagiranje državnih tijela progona, ali je teško povrijeđeno neko pravo osobnosti pojedinca ili manje grupe ljudi, kojima pravni sustav pruža odgovarajuću zaštitu, ali je oni sami moraju inicirati", objasnila je Alaburić.

Najvažnije je pitanje radi li se o svjesnom iznošenju neistine

No kad je riječ o tome hoće li država pokrenuti postupak protiv nekog tko objavljuje lažne vijesti, rekla nam je Alaburić, najvažnije je pitanje radi li se o svjesnom iznošenju neistine ili ne. Tako, načelno govoreći, autorica objave o pronalasku splavi mogla bi eventualno odgovarati za prekršaj, premda je u naknadnim izjavama objasnila kako joj je namjera bila podijeliti vijest kako bi ulila novu nadu. U tom slučaju radi se o potpunom nedostatku odgovornosti i kritičkog promišljanja, koje bi se moglo protumačiti izrekom: "Put do pakla popločan je dobrim namjerama."

Lažne vijesti često služe širenju mržnje

Bilo kako bilo, lažne vijesti opasna su pojava koja nerijetko služi i za širenje mržnje. Stoga sankcioniranje onih koji ih proizvode i šire prevenira netolerantnost u društvu. U hrvatskoj javnosti ni takve pojave nisu rijetke, o čemu smo svjedočili i prošle godine kad je uslijed masovne histerije oko migranata jedna žena policiji prijavila radnike Rimac Automobila koje je vidjela u trgovini misleći da su ilegalni migranti. 

"Kod svih takvih situacija, jedino rješenje su adekvatne zakonske sankcije za počinitelje. Pogotovo u hrvatskim uvjetima. Na taj način se doprinosi ne samo smanjenju incidencije lažnih vijesti, nego i sniženju netolerancije i agresije koja vlada na društvenim mrežama, koja je u Hrvatskoj", zaključio je Vukušić.