Latvija zabranila uvoz knjiga, videoigara i odjeće iz Rusije i Bjelorusije
LATVIJSKI parlament usvojio je zakonske izmjene kojima se zabranjuje uvoz niza potrošačkih proizvoda iz Rusije i Bjelorusije koji do sada nisu bili pod sankcijama Europske unije. Cilj mjere je daljnje prekidanje gospodarskih veza s Moskvom i suzbijanje propagande Kremlja, piše Euronews.
U dopunama latvijskog Zakona o potpori civilnom stanovništvu Ukrajine navodi se kako se "zabranjuje uvoz određenih industrijskih proizvoda u Republiku Latviju iz Ruske Federacije i Republike Bjelorusije" kako bi se "osigurala sigurnost latvijskog društva i pružila opća potpora ukrajinskom društvu".
Novim zakonom zabranjuje se uvoz proizvoda ruskog i bjeloruskog podrijetla koji do sada nisu bili obuhvaćeni carinama, sankcijama ili drugim trgovinskim ograničenjima EU-a. Latvija je ovime, čini se, postala jedna od prvih članica Unije koja je uvela nacionalnu zabranu tako širokog spektra robe izvan zajedničkog režima sankcija. Ograničenja vrijede i za proizvode koji se uvoze preko trećih zemalja.
Zabrana je izglasana istog dana kada je EU dogovorila novi paket sankcija, a obuhvaća proizvode za koje zastupnici smatraju da se mogu koristiti za širenje propagande. Na popisu su knjige, novine i videoigre, ali i sportska oprema, igračke, odjeća i obuća.
"Ove su izmjene najnoviji alat za sustavno smanjivanje gospodarskih veza s Rusijom i Bjelorusijom, a istovremeno održavamo našu nepokolebljivu potporu Ukrajini u njezinoj borbi za slobodu i neovisnost", poručio je Raimonds Bergmanis, predsjednik Odbora za obranu, unutarnje poslove i sprječavanje korupcije, koji je vodio proceduru u parlamentu.
Vrijednost uvoza obuhvaćene robe iz Rusije i Bjelorusije u 2025. godini iznosila je 12,5 milijuna eura. Taj iznos predstavlja 6,5 posto preostalog uvoza iz tih dviju država, odnosno 0,05 posto ukupnog latvijskog uvoza.
Cilj je potpuni prekid veza
Prijedlog zakona pripremilo je latvijsko Ministarstvo vanjskih poslova, a parlament ga je usvojio po hitnom postupku. To je dio šireg nastojanja vlade da u potpunosti prekine preostale trgovinske veze s Rusijom.
Ministar gospodarstva Viktors Valainis još je krajem svibnja izjavio: "Latvija je već značajno smanjila gospodarske veze s Rusijom, ali naš cilj mora biti politika potpunog odbijanja robe iz države agresora". Nakon sastanka na kojem je to rekao, Ministarstvo vanjskih poslova dobilo je zadatak da pripremi zakonske izmjene.
Konačan popis zabranjenih proizvoda utvrdit će Vlada. Zakon stupa na snagu dan nakon objave, a uvozna ograničenja trebala bi ostati na snazi do 1. srpnja 2027. Ministrica vanjskih poslova Baiba Braže više je puta istaknula da bi Latvija trebala prekinuti sve preostale gospodarske veze s Rusijom do kraja 2026. godine i pozvala je druge članice EU-a da slijede taj primjer.