Foto:FAH

OD 2013. do 2016. godine propalo je oko 20.000 litara krvne plazme. Ravnatelj Imunološkog zavoda Bojan Benko, koji je danas prestao obnašati tu funkciju, otkrio je to u svojoj ostavci koju je podnio Upravnom vijeću Imunološkog zavoda još 16. kolovoza ove godine.

"U proteklih nekoliko godina, prije nego sam preuzeo mjesto direktora, istekao je rok trajanja više od 20.000 litara ljudske krvne plazme, čime je izazvana znatna materijalna i nematerijalna šteta", napisao je dr. Bojan Benko, koji je Upravnom vijeću Imunološkog zavoda 16. kolovoza podnio ostavku na mjesto v. d. ravnatelja javne ustanove Imunološki zavod.

U ostavci piše kako mu je početkom 2017. Ministarstvo državne imovine ponudilo da preuzme položaj direktora trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. za kojeg je, kaže, znao da se nalazi u teškoj situaciji.

Kao dugogodišnji zaposlenik Zavoda, ponudu je, navodi, prihvatio u uvjerenju da je stvoreno prosperitetno okruženje u kojem će se nagomilani problemi početi rješavati, a Imunološki ponovno izrasti u respektabilnu instituciju.

Nakon prvih mjesec dana, dosta teških, ali donekle uspješnih, ponuđeno mu je, kaže, mjesto ravnatelja ustanove Imunološki zavod.

Razlozi za ostavku

"Nekoliko mjeseci nije puno, ali je dovoljno da se vidi da stvari nisu onakve kakve su se na početku činile i da bez stvarne potpore više državnih institucija ne mogu riješiti zatečenu situaciju. Odlučio sam podnijeti ostavku.

Razlozi su brojni.

Javna ustanova Imunološki zavod nastala je preustrojem Imunološkog zavoda d.d. Preustroj do danas nije proveden do kraja, zbog čega je stvoren cijeli niz neriješenih problema između dviju pravnih osoba s pravnim, financijskim i poslovnim posljedicama. Nadležne državne institucije i većinski vlasnici trgovačkog društva, od samog osnutka ustanove nisu ni pokušali riješiti problem.

Nisu pronađena rješenja na temelju kojih bi se započeti preustroj završio, nisu osigurana sredstva za makar djelomično pokretanje proizvodnje na postojećoj lokaciji. Također, nisu sklopljeni ugovori između dva Imunološka zavoda o korištenju prostora, opreme, intelektualnog vlasništva, proizvodne, tehničke i komercijalne dokumentacije te o poslovno-tehničkoj suradnji.

Uz pretpostavku da je opći stav da se Imunološki zavod mora održati, da se mora izgraditi nova proizvodnja virusnih cjepiva i prerada ljudske krvne plazme, nameću se dva prioriteta - mora se napraviti novi, bolji matični soj za cjepivo protiv parotitisa i mora se poboljšati proizvodni postupak intravenskih imunoglobulina dodavanjem još jednog stupnja za uklanjanje potencijalno opasnih virusa u krvi", napisao je Benko u ostavci.

Nisu mogli zaposliti potreban stručni kadar

U izrazito oslabljenoj kadrovskoj strukturi, Imunološki tvrdi, nema dovoljno ljudskih potencijala za te zadatke.

Izdvajanjem jedinice za istraživanje i razvoj, i njezinim pripajanjem Sveučilištu u Zagrebu prije nekoliko godina, Imunološki je, kaže, ostao bez jedne od najvažnijih djelatnosti za vrstu poslova koje je morao obavljati.

Nadalje piše kako zbog odluke o zabrani zapošljavanja u javnim službama nisu mogli zaposliti stručni kadar potreban za elementarno funkcioniranje ustanove.

"Potrebna suradnja između Upravnog vijeća i ravnatelja nije bila na razini potrebnoj za uspješno poslovanje, pri čemu Upravno vijeće nije uzelo u obzir niz smjernica koje je prihvatilo prilikom mog izbora za ravnatelja.

Nepotrebnom intervencijom u isporuku ljudske krvne plazme kojoj je istekao rok trajanja u vlasništvu trgovačkog društva, uz optužbe o potencijalnom pokušaju krađe, Upravno je vijeće nanijelo određenu štetu odnosima s poslovnim partnerom koji je u ključnim trenucima, kada to nije napravio nitko drugi, pomogao Imunološkom zavodu u rješavanju blokade računa.

Ovdje se želim osvrnuti samo na problem upućivanja krio siromašne plazme na preradu. To je vrsta plazme iz koje je posebnim postupkom izvađen krioprecipitat, neotopiva proteinska frakcija plazme. Da bi se to moglo, plazma se dva puta mora smrznuti. Prema dosadašnjim propisima kvalitete, dva puta smrznuta plazma se u Europi ne smije koristiti za frakcionaciju. Frakcionator s kojim su oba Imunološka zavoda surađivala zadnjih godinu i pol uložio je značajan trud da dobije posebnu dozvolu regulatornog društva, u čemu je nakon par mjeseci uspio.

"Propadanjem krvne plazme izazvana je znatna materijalna i nematerijalna šteta"

Nakon toga je Imunološki uputio Ministarstvu zdravstva upit za suglasnost da se plazma uputi na preradu, ali smo dobili tek suglasnost za manju količinu plaze. Budući da je to bilo neprovedivo jer je frakcionatoru potreban minimalni volumen plazme za formiranje serije, postoji vjerojatnost da će plazmi isteći rok trajanja.

U proteklih nekoliko godina, prije nego sam preuzeo mjesto direktora, istekao je rok trajanja više od 20.000 litara ljudske krvne plazme, čime je izazvana znatna materijalna i nematerijalna šteta.

S obzirom na to da sam dugi dio godina radio i vodio preradu ljudske krvne plazme, s ovakvim se stavom niti profesionalno niti etički ne slažem, a za moguće posljedice preuzimam odgovornost. Moj je posao da predložim najbolje moguće rješenje određenog problema, kako za oba Imunološka zavoda tako i za hrvatsko zdravstvo, i to sam napravio", zaključio je Benko u svojoj ostavci.

Iako je ostavku podnio 6. kolovoza, Upravno vijeće Imunološkog sastalo se tek danas, tako da je Benko i službeno prestao obnašati funkciju v. d. ravnatelja Imunološkog.

Čelnica Sindikata energetike, kemije i nemetala u Imunološkom, Lidija Jagarinec, u razgovoru za Index rekla je da krvna plazma ima rok trajanja 3 godine, a kako Imunološki zavod navodi, 2013. ostao je bez dozvole za proizvodnju, dogodilo se to da je plazma propala, o čemu Benko piše u ostavci.

"Krvna plazma koja se koristi za preradu lijekova može trajati maksimalno tri godine, a mi je nismo imali gdje preraditi. Jedino što nam je preostalo je da se ponudi nekome za dijagnostiku. Vrijeme je da se napokon odluči što će s nama. Ili neka zatvore Imunološki ili neka nam daju da opet proizvodimo lijekove. Trenutno nam je 10 ledenica napunjeno krvnom plazmom. I dok ne proizvodimo mi radimo na skladištenju, skupljamo plazmu i dalje, kontroliramo je, a nemamo smještajnih kapaciteta za sve to kad ne proizvodimo ništa od nje. Radimo težak fizički posao od kojeg nemamo neke koristi", kazala je Jagarinec.

"Svim direktorima su vezane ruke"

Pitali smo znači li to da je krv koju su građani donirali propala, na što je odgovorila da se sve može iščitati iz ostavke direktora.

Navela je i kako je Imunološki u 2 godine promijenio čak 4 direktora kojima su bile vezane ruke da išta poduzmu.

"Prije smo krivili Upravu i direktore, no što im znači i da imaju dobre ideje kad ih ne mogu provesti u djelo. Ruke su im vezane, tako da ne krivim nijednog direktora", zaključila je Jagarinec.

Kaže kako se danas u Saboru održava Istražno povjerenstvo oko Imunološkog, dok su nedavno vlada i Grad Zagreb izjavili kao će spasiti Imunološki, no zasad ostaje sve na riječima.

Poslali smo upit Ministarstvu zdravstva vezano za propadanje krvne plazme, no nisu nam ništa odgovorili, a ministar Kujundžić nam nije odgovarao na poziv.