U HRVATSKOJ kronično nedostaje liječnika, posebice kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita. Prema mišljenju Hrvatske liječničke komore, do toga je došlo zbog neefikasnog upravljanja zdravstvom, odlaska liječnika u inozemstvo, teškim uvjetima rada kao i neatraktivnim plaćama.

Najveće probleme u gotovo svim županijama imaju s obiteljskim liječnicima, kojih nedostaje oko 270, odmah ih prati 105 ginekologa, a nedostaju i 84 pedijatra. Domovi zdravlja u nezavidnoj su poziciji i kada su u pitanju radno mjesto radiologa i zvanje magistra biokemije. 

Unatoč angažiranosti umirovljenika koji i dalje rade na pola radnog vremena, u primarnoj zdravstvenoj skrbi pacijenti ostaju bez pravovremene zdravstvene zaštite. Unatrag jedno desetljeće, prošle godine je Hrvatsku napustio najveći broj liječnika, čak njih 158. Provjerili smo kojim domovima zdravlja kronično nedostaje liječnika te kako su pacijentima osigurali zdravstvenu zaštitu. 

Dvanaest puta raspisivali natječaj za pedijatra. Sedam puta za radiologa

Dom zdravlja Zagreb Zapad čak 12 puta je raspisivao natječaj za pedijatra, a od 11. mjeseca bezuspješno, kaže nam ravnateljica, traže i radiologa. 

"Pedijatra tražimo od sedmog mjeseca prošle godine. Prijašnja pedijatrica je zapravo bila u zakupu i nije zbog dobi dobila odobrenje ministra za produljenje obavljanja djelatnosti kao privatnik. Ambulanta je prešla pod Dom zdravlja. 

Umirovljenoj pedijatrici bio je ponuđen ugovor o radu kao zaposleniku DZ-a na četiri sata. Ona je to u vrlo kratkom vremenu radila, nakon čega je samoinicijativno otišla i napustila ordinaciju”, kazala je Jelena Rakić Matić, ravnateljica Doma zdravlja Zagreb Zapad.

Dodaje kako su se roditelji žalili na nedostatak pedijatra, no napominje kako na to ne mogu utjecati, već su se organizirali kako bi djeci osigurali primarnu zaštitu. 

"Ambulanta još opstaje jer imaju medicinsku sestru koja radi trijažu, daje informacije i radi raspored gdje tko ide. A s liječnicima se pokrivamo tako da naši pedijatri, prema unaprijed utvrđenom rasporedu, pregledavaju djecu.”

Kada su u pitanju radiolozi, otvorena su dva mjesta jer se jedan, kaže, zaposlio u bolnici, a drugi je otišao u mirovinu. Sada pacijente obrađuju dva radiologa koja su ostala jer zainteresiranih još uvijek nema. Slične probleme imaju i istarski domovi zdravlja, koji su raspisali natječaj za pedijatra u Puli te radiologa u Rovinju. 

DZ Zadarske županije: Sa zamjenama imamo strašan problem

U Domu zdravlja Zadarske županije trenutno traže liječnika obiteljske medicine koji bi bio stacioniran u Benkovcima. No, ravnateljica Renata Bek ističe kako najveće probleme imaju na otocima te s pronalascima zamjena.

"Kod obiteljske medicine imamo probleme na otocima poput Paga, u prošlosti smo imali problem u Obrovcu, no uspjeli smo to riješiti. Za Benkovac već imamo nekoliko prijava tako da vjerujem da će se to riješiti. 

Sa zamjenama imamo strašan problem, osim na otocima, problem je i u gradu Zadru. Velika je potražnja za liječnicima obiteljske medicine i razumljivo je da će se radije javiti negdje na neodređeno ili specijalizaciju nego na zamjenu”, kazala je ravnateljica Bek te dodala: 

"Kada je u pitanju pedijatrija i ginekologija, mi raspisujemo natječaje, ali znamo da nam se nitko neće javiti za popunu mreže. Za sada je nekako zadovoljavajuća situacija s obzirom na broj pacijenata koji može imati jedan liječnik.”

U Dalmaciji nedostaje ginekologa i pedijatara, a koplja su se lomila i za magistra biokemije

Osim liječnika obiteljske medicine, ginekologa i pedijatara u Dalmaciji, nedostaje i magistara biokemije, zbog čega je nedavno Imotski preoteo biokemičarku Metkoviću, a presudili su bolja plaća i uvjeti. 

Podsjetimo, o problemima s ginekološkom ambulantom u Vrgorcu Index je već izvještavao. Kako i dalje nemaju nositelja tima, ambulantu pokrivaju drugi ginekolozi, koji su jednim dijelom i privatnici. 

Prazna ginekološka ordinacija razljutila Vrgorčanke. Ravnatelj se pravda nesporazumom

U sličnim problemima uskoro bi se mogla naći i ginekološka ordinacija u Makarskoj, gdje je dvoje ginekologa starijih od 65 godina. No, ravnatelj Doma zdravlja SDŽ Marko Rađa kaže kako će se eventualni problem u Makarskoj puno lakše riješiti u odnosu na otoke. 

"Najveće probleme imamo na otocima. Prvenstveno na Hvaru, Braču pa zatim Makarskom primorju, to su lokacije na kojima zna biti problema. I s druge strane je problematičan nesrazmjer birokratskog trajanja specijalizacije i stvarnog trajanja specijalizacije. Mi danas imamo 10 ginekologa, a dva tima nepopunjena na području Supetra i Makarske. 

Pedijatrija na Hvaru je riješena i tu se potrefilo da je specijalizacija bila završena kada je kolegica odlazila u mirovinu. Na Braču je, nažalost, kolegica koja je namjenski specijalizirala za Brač, nakon godinu dana rada dala otkaz i otišla raditi u Zagreb. Ponovo smo uputili na specijalizaciju, ali to je period koji traje”, govori nam ravnatelj Rađa. 

Rađa: Problem je predugo trajanje specijalizacija 

Ističe kako na Visu trenutno traže zamjenu za liječnicu obiteljske medicine, a mjesto će, kažu, vjerojatno popuniti jer se javila liječnica koja je trenutno u Zagrebu, ali je povezana s otokom pa joj se, navodi ravnatelj, bilo lakše odlučiti na taj potez. 

U Splitu su dva pedijatrijska tima bez nositelja koja će se uskoro popuniti, govori nam Rađa, jer očekuju nekoliko specijalističkih ispita prije i poslije ljeta. 

"Kad se pogledaju brojke specijalizanata i onih koji su stariji od 60 godina, onda po brojkama problema nema, ali u svakodnevnom životu imamo problema jer specijalizacija uvijek traje duže nego što je to predviđeno.

Evo, trenutno imamo specijalizanticu koja je na specijalizaciji punih 12 godina. U takvim slučajevima jednostavno je nemoguće namjestiti da su svi timovi pokriveni. U planiranju ovakve stvari ne možemo predvidjeti”, zaključio je Rađa. 

Iako u Dalmaciji ne manjka specijalizanata, s tim se ne može pohvaliti ostatak države. U odnosu na prošlu godinu, Atlas liječništva zabilježio je pad broja specijalizanata od 21%. Ravnatelji spas vide u liječnicima koji su stariji od 60 godina. U obiteljskoj medicini taj broj se penje i do 820, a kada su u pitanju pedijatri i ginekolozi, njih 34% starije je od 60. 

To znači da će kroz pet godina veliki postotak liječnika primarne zdravstvene skrbi otići u mirovinu, a upitno je hoće li dovoljan broj liječnika specijalizirati kako u sljedećim godinama nedostatak liječnika ne bi bio još veći.