NITKO ne može znati koliko dugo će se inflacija nastaviti, posebno ako uzmemo u obzir to da su središnje banke prije nekoliko mjeseci govorile da će se inflacija stabilizirati do kraja godine i da je samo prijelazna, što najnoviji podaci demantiraju jer inflacija nastavlja rasti, a sada sramežljivo priznaju da se ipak radi o dugoročnom problemu.

Novac vrijedi sve manje

Realna kupovna moć plaće će opadati kako raste inflacija, tj. za istu plaću će se moći kupiti manje proizvoda. Na to se ne može puno utjecati, eventualno se mogu promijeniti kupovne navike i kupovati jeftinije verzije sličnih proizvoda.

Inflacija tehnički nije rast vrijednosti stvari, nego pad vrijednosti novca kojim se te stvari kupuju. Šalica kave je uvijek šalica kave, njena vrijednost same po sebi se nije promijenila inflacijom, nego se promijenila, točnije pala, vrijednost novca koji se daje u zamjenu za tu kavu. Jednostavno, novac vrijedi sve manje. A to vrijedi i za novac koji koristimo svakodnevno i novac koji držimo u štednji. Godišnja inflacija od 5% znači da je vrijednost vaše ušteđevine pala za 5%. Kako novac manje vrijedi tako i prikupljeni novac u štednji manje vrijedi.

Stoga neki rješenje nalaze u usmjeravanju štednje iz banke i investiranju u stvari koje ne gube vrijednost, tj. cijena im raste usporedno (ili više) od inflacije. Povijesno su ljudi koristili zlato da bi zaštitili svoju ušteđevinu od pada vrijednosti nacionalnih valuta. Kupovina zlata se smatrala bijegom od pada vrijednosti valuta, tj. inflacije.

Zlato je do 1971. bila osnova svjetskog financijskog sustava jer su sve valute bile vezane za dolar, a dolar za zlato. Cijena mu je zadnjih 15 godina narasla više nego trostruko, s otprilike 500 dolara za uncu 2007. na današnjih 1570. Ali 2012. je cijena pala s 1370 na 900 dolara za uncu do kraja 2013., tako da ima svoje varijacije.

Kriptovalute

Moderna opcija za investicije su kriptovalute, koje dugoročno imaju fantastične stope rasta cijene. Realno, sve kriptovalute prate rast i pad cijene bitcoina, pa u kontekstu rasta ili pada cijene kriptovaluta slobodno možemo govoriti isključivo o bitcoinu. No treba napomenuti da iako ostale valute prate rast/pad cijene bitcoina, ipak te oscilacije nisu istog intenziteta. Znači bitcoinom se može dosta sigurno predvidjeti smjer kretanja cijene svih kriptovaluta, ali ne i intenzitet.

Što se tiče bitcoina, s cijene od 1000 dolara 2017. je došao do današnjih 48.000 dolara. Ali taj put je bio pun velikih oscilacija. Prvi rast je bio od 1000 na 19.000 dolara (kroz 2017.), da bi do početka 2019. pao na 3800 dolara, kada opet raste na 12.000 do sredine godine, da bi pao na 5400 dolara u petom mjesecu 2020. U ovu godinu ulazi s 35.000 dolara, penje se na 64.000 dolara u travnju kada slijedi "korekcija" do 31.000 dolara, novi rast do 53.000 dolara, pa opet blagi pad i na kraju rast do 68.000 dolara i najnovije "korekcije" na trenutnih 48.000 dolara.

Uglavnom, kriptovalute mogu biti dobra investicija za one koji su spremni držati na dugi rok i dovoljno su mentalno snažni da ne paničare jer onda postoji opasnost da prodaju u trenutku kada cijena pada zbog straha od daljnjeg pada. Varijacije su puno učestalije i drastičnije od zlata.

Može li se štedjeti u Lego kockama?

Jedan od načina štednje i ulaganja koji je zadnjih dana populariziran u javnosti su kolekcionarski predmeti, točnije Lego kocke. Kolekcionarsko tržište je jako široko i svaki segment je priča za sebe. Netko tko je kolekcionar antiknog namještaja ne može transferirati svoje znanje (osim elementarnog) na stare novčiće. Potrebno je puno jako specifičnog znanja da bi se moglo odrediti koji kolekcionarski predmet vrijedi, a koji ne. Ali izgleda da je tržište Lego kockica sve popularnije za investicije.

Internet stranica BrickEconomy vrlo studiozno prati kretanja cijena različitih tipova Lego kockica, statistiku i analize.

To ne znači da vaše stare Lego kockice, pomiješane i pogubljene, automatski vrijede određene novce. Postoje pravila. Može se trgovati samo potpunim setovima ili pojedinačnim minifigurama. Ako nedostaje kockica iz određenog kompleta, on je bezvrijedan. Znači vaše stare Lego kockice su vjerojatno bezvrijedne, osim ako nemate savršen komplet.

Ali to ne znači da se ne može kupiti određeni komplet (na stranici se koristi izraz "set") danas, čekati da više ne bude u proizvodnji i nakon par godina će mu porasti vrijednost. To i je definicija dobre štednje i investicije, imati nešto danas što neće gubiti na vrijednosti kao novac za vrijeme inflacije (ako govorimo o štednji) ili će mu čak rasti vrijednost (investicija).

Koliko raste cijena Lego kocki

Pregled nekoliko setova Lego kockica otkriva da im cijena stabilno raste iz godine u godinu, posebno nakon što se određeni set prestane proizvoditi. Možete čak i naručiti unaprijed, prije nego što se pojavi u trgovinama.

Godišnji rast najpopularnijih setova je od 10 do 20%. Stabilno, iz godine u godinu. Ali treba paziti, nema svaki set jednak potencijal. Jako rijetke i zanimljive minifigure su posebno vrijedna roba; Mr.Gold minifigura iz 2013. se danas prodaje za 4880 eura, a 2013. se mogla kupiti za 2.49 eura. No to je limitirani primjerak pa mu vrijednost posebno brzo raste. "Protector of Ice" set, koji se masovno proizvodio u normalnim količinama (nije limitirano izdanje) 2015., danas vrijedi 62.88 eura, a u godini kada se proizvodio ga se moglo kupiti za 4.99 eura.

Naravno, uglavnom vrijedi pravilo da što je starije izdanje seta to više vrijedi. Primjerice, set "Samurai Stronghold" iz 1998. ima konstantan rast cijene; 2018. se mogao kupiti za 130-200 eura dok se danas prodaje za 300 eura. 

Postoji na tisuće setova i minifigura pa ih nema potrebe sve nabrajati. Ali BricEconomy navodi i statističke podatke na temelju cijelog tržišta, a ne samo pojedinih figurica. Godišnji rast prosječne cijene figurica po godini proizvodnje se kreće od 4 do 7%. No to ne znači da je to vrh; neki setovi i minifigurice imaju rast i do 40% godišnje, a nekima se uopće ne trguje. Cijena ne ovisi samo o tome koliko je setova proizvedeno neke godine (može biti od 100 do 400+), nego o puno faktora, ali primjetno je da većina setova i minifigurica ima pristojan godišnji rast. 

Treba biti oprezan

Bitno je naglasiti da za svaku od navedenih načina štednje i investiranja treba imati neko određeno znanje o tim tržištima. Najrizičnije je investirati u kriptovalute, zbog jako velikih oscilacija i nesigurnosti oko samih kriptovaluta jer se ipak radi o novitetu.

S druge strane, zlato i kolekcionarski predmeti poput Lego kocki su puno starija tržišta i već dobro prihvaćena u svijetu. Zlato također oscilira u cijeni, ali puno manje od kriptovaluta. Ono što otežava štednju ili investiranje u kriptovalute je što je potrebno veliko znanje, ali postoje kompanije i pojedinci koji vode računa o tome u ime korisnika, baš kao i kod zlata. Lego kocke imaju impresivne rezultate i tu je možda najjednostavnije "sakriti" svoju štednju. Ali treba paziti; nisu sve Lego kocke jednako vrijedne i neće sve imati jednak rast vrijednosti.

Motiv za preseljenje štednje iz banaka u neki od ovih oblika štednje/investicija je jednostavan. Ako inflacija iznosi 5% godišnje, a banka vam isplaćuje kamatu od 0.5%, na vaš novac onda realno gubite 4.5% vrijednosti ušteđevine na godinu. Dodatno, država osigurava novac u banci, tj. ako banka propadne, za što je iznimno mala vjerojatnost, isplatit će vam vaše novce (do 100.000 eura). Rizik je puno manji nego kod zlata, kriptovaluta i Lego kocki, ali ste uz inflaciju i slabe kamate na štednju na sigurnom gubitku.

U svakom slučaju treba biti oprezan i dobro razmisliti o tome gdje štedjeti i investirati.