ARIANA VELA najuspješnija je hrvatska konzultantica za EU fondove. Kao i mnogi drugi poduzetnici, počela je skromno, u dnevnoj sobi s jednim računalom, a danas je iza nje oko 250 projekata vrijednih preko 13 milijardi kuna.

Osim konzultantskog posla, prije sedam godina, uoči ulaska Hrvatske u EU, pokrenula je prvu internetsku stranicu na kojoj su bile objedinjene informacije o europskim fondovima. Nakon toga pokrenula je i Učilište EU PROJEKTI na kojem se obrazuju budući stručnjaci na tom području, a napisala je i prvu knjigu o pripremi i provedbi projekata financiranih iz strukturnih fondova.

Od jednog računala u sobi, do projekata vrijednih 13 milijardi kuna

Njena konzultantska tvrtka AVELANT danas ima osam zaposlenih - sve redom su žene - i u stanju su odraditi sve što je potrebno za realizaciju nekog projekta, od projektne dokumentacije, pronalaska financiranja, provedbe kompleksnih postupaka javne nabave i cjelokupnog praćenja provedbe do uporabne dozvole

“Startala sam iz dnevne sobe. Imala sam jedno računalo i printer da mogu isprintati fakturu - i to je to. S fondovima sam se, inače, upoznala zapravo još u srednjoj školi, kao korisnik, jer sam sudjelovala u jednom projektu koji je bio financiran iz takvih izvora. Kroz to sam upoznala kako stvari funkcioniraju i odlučila to pretvoriti u posao. Nakon prvih par klijenata, s kojima sam uspješno završila projekte, počeli su stizati novi. Znate kako to ide, jedan drugome preporuče konzultanta, jer su bili zadovoljni, i tako se posao polako širio. Tada, kada sam kretala, još je uvijek bilo jako malo prostora za poduzetnike. To su sve bile, tzv. de minimis potpore do 200 tisuća eura, tako da su moji prvi klijenti bili mali i srednji poduzetnici, koji su željeli s tim sredstvima kupiti nekakvu opremu”, kaže Ariana Vela.

Uz konzultantski posao 2012. godine pokrenuta je i internetska stranica eu-projekti.info.

“To je bila strašna stvar jer je tada to bio praktički prvi portal toga tipa u Hrvatskoj i regiji. Do tada su se informacije o EU fondovima morale pronalaziti na stotinu različitih mjesta. Portal je bio koristan i za nas jer smo tada stvarno dobili na vidljivosti pa smo proširili paletu usluga, a posebno edukacije. Portal je donio novu priču informiranja i edukacije o EU fondovima, a i njega smo financirali iz EU izvora. Mi smo prvi koji su počeli raditi edukacije o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova, ali i o metodologiji pripreme i provedbe projekata”, kaže Vela.

Najdraži su joj manji projekti koji donose poslove u siromašna područja

Iako je iza nje i njenog tima veliki broj projekata, među kojima su neki od najpoznatijih kao što su Pelješki most ili most Čiovo, Vela kaže da joj je najdraže raditi s malim ili srednjim poduzetnicima jer takvi projekti nerijetko donesu preokret u poslovanju, ali i podignu cijeli kraj u kojem se realiziraju. Jedan od takvih projekata je izgradnja pogona za proizvodnju peleta u Slunju, težak oko 30 milijuna kuna, od kojih je trećina stigla iz EU fondova.

"Projekt izgradnje i opremanja pogona za proizvodnju peleta radili smo za građevinski obrt Špelić iz Slunja. Klijent je građevinac iz Slunja koji na tom depriviranom području uspijeva opstati, ima 50 radnika i to još kao obrt, ne firma. Imao je neke neuspješne pokušaje prijava za EU fondove, prije nego što smo ga mi preuzeli. Kako bi diverzificirao posao, sagradio je pogon za proizvodnju peleta. Uspjeli smo postići da dobije kredit, što je tada bio preduvjet da se može prijaviti na natječaj za sredstva. Uspješno smo predali prijavu, iako je cijela priča bila jako teška, i evo prošle zime smo bili na službenom otvorenju tog pogona. Ostavio je građevinski segment koji i dalje radi, ovdje je digao pogon na pelete, a posljedica toga je da će posao imati još 20 do 25 ljudi, što na području poput Slunja nije malo. To su meni najdraži projekti. Svi gledaju Pelješki most, Čiovo, ali meni su ovakvi projekti najdraži”, zaključuje Vela.