BIVŠI ministar vanjskih poslova Miro Kovač analizirao je u Studiju 4 HTV-a rastuće napetosti u vezi s Iranom, rat u Ukrajini koji se rješava bez Europe te jačanje energetskog nadmetanja u regiji. Analizira ulogu SAD-a, Rusije, Kine i Mađarske te naglašava da Hrvatska treba aktivnije braniti svoje energetske interese.

Miro Kovač ističe da nove američke sankcije, usmjerene i protiv država koje trguju s Iranom ili kupuju njegovu naftu, nisu nimalo beznačajne. Prema njegovim riječima, ključni problem za SAD je čvrsto povezivanje Irana s Rusijom i Kinom.

"Americi smeta savez Irana, Rusije i Kine. Ono što se trebalo izbjeći prije dvadesetak godina, sada se dogodilo", rekao je Kovač, dodajući da Washington pokušava oslabiti tu osovinu djelujući protiv slabijih karika.

Kao primjer naveo je Venezuelu koja je, kako kaže, već pala pod pritiskom, dok je Iran danas jedina ozbiljna prepreka američkim interesima i interesima njegovih saveznika na Bliskom istoku.

Američki ekonomski pritisak, uključujući ciljanu destabilizaciju iranske nacionalne valute, već je doveo do prosvjeda, no oni zasad nisu bili dovoljni da sruše vlast u Teheranu. "To nezadovoljstvo nije bilo dovoljno snažno da dođe do pada vlasti. Naprotiv, slijedili su masovni protuprosvjedi i za sada vlast ostaje", naglasio je Kovač.

Kina, Rusija i vojna dimenzija krize

Situaciju dodatno kompliciraju informacije da je Kina Iranu isporučila sofisticirani radarski sustav koji može detektirati rakete na udaljenosti do 700 kilometara. Uz to, najavljuju se i zajedničke vojne vježbe Irana, Rusije i Kine u sjevernom dijelu Indijskog oceana.

Kovač upozorava da takav razvoj događaja znači ozbiljno preslagivanje snaga i kaže: "Na stolu su sve opcije. Ne govorim o izravnom vojnom okršaju velikih sila, ali o ozbiljnom odmjeravanju snaga."

Prema Kovaču, SAD već mjesecima priprema teren za moguću vojnu akciju. Upozorava da slanje velikog broja vojnika i brodova bez konkretne akcije dugoročno može narušiti vjerodostojnost američkog predsjednika. Posebno je osjetljivo pitanje Izraela koji se boji iranske odmazde u slučaju američkog napada.

"Ako se krene u akciju protiv Irana, ona mora biti brza i efikasna. Ne smije se odugovlačiti jer bi Iran mogao uzvratiti, a da na kraju sve ostane isto", upozorio je Kovač. Dodaje da je Izrael svjestan rizika jer je i u prethodnim napadima dio iranskih projektila probio obrambeni štit, što dodatno povećava strah od eskalacije.

Europa se treba emancipirati

Kovač ističe da Europa trenutačno nema presudnu ulogu u mirovnim pregovorima. Pregovore, kaže, vode Amerikanci s Ukrajincima i Rusima, dok europske države, iako financijski najviše sudjeluju, u tom procesu praktički ne sudjeluju.

"To što nas nema za stolom, a mi to plaćamo, nije dobro", upozorava i dodaje da Europska unija nije pokazala dovoljno snage ni jedinstva da samostalno utječe na završetak rata na istoku Europe.

Prema Kovaču, američki predsjednik želi pitanje Ukrajine zatvoriti do ljeta jer tada u SAD-u počinje fokus na izbore za Kongres. Ishod tih izbora za Trumpa je presudan, kaže Kovač, i dodaje: "Ako izgubi većinu u Kongresu, postaje 'usporena patka' i gubi mogućnost da provodi politiku kao dosad."

U tom kontekstu spominje i sve vidljivije unutarnje napetosti u SAD-u, uključujući kritike američkih sportaša zbog postupanja vlasti prema prosvjednicima te jačanje federalnih sigurnosnih i antimigracijskih službi lojalnih administraciji.

U Europi, upozorava Kovač, raste zabrinutost da bi završetak rata po modelu koji dogovore Washington i Moskva ostavio Rusiju snažnom i dugoročno destabilizirao sigurnosnu ravnotežu, osobito za zemlje poput Njemačke. No problem je, dodaje, što Europa nema dovoljno instrumenata ni političke volje da ponudi alternativu i što ovisi o američkom sigurnosnom štitu.

Kovač smatra da Europa mora biti realna prema vlastitoj poziciji. Ako želi biti više od sekundarnog saveznika, mora razviti vlastite kapacitete i jasnu strategiju - "treba se emancipirati i postati saveznik jačeg ranga, a ne samo promatrač odluka koje drugi donose".

Orban gubi potporu, ali jača energetski utjecaj Mađarske

Govoreći o Mađarskoj kao primjeru populističke i suverenističke politike u Europi, Miro Kovač ističe da premijer Viktor Orban, unatoč dugogodišnjoj vlasti, antieuropskoj retorici, protivljenju snažnoj pomoći Ukrajini i otvorenoj potpori američkog predsjednika Donalda Trumpa, uoči izbora zaostaje oko osam posto za oporbenim kandidatom. Kao ključni razlog vidi zamor birača nakon 16 godina vlasti i želju za novim političkim licima, bez obzira na ideološki smjer.

Ipak, Kovač upozorava da se Orbanov stvarni uspjeh ne mjeri isključivo izbornim rezultatima. Mađarska je kroz energetsku strategiju i jačanje MOL-a, uključujući ulazak u regionalne energetske projekte i suradnju s partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, znatno ojačala svoj položaj u ovom dijelu Europe. Upravo to, smatra, treba biti fokus i za Hrvatsku.

"Bez obzira na to ostaje li Orban na vlasti ili ne, Mađarska je postala snažan energetski igrač. Hrvatska mora ozbiljno promisliti o vlastitoj energetskoj poziciji - od JANAF-a do naftovoda i plinovoda - umjesto da se bavi isključivo dnevno-političkim pitanjima", zaključuje Kovač.