KORONAKRIZA je nanijela težak udarac zračnom prijevozu od kojeg će se aviokompanije još dugo oporavljati.

Zaključak je to koji se može izvući iz novih podataka eurostatističara koji pokazuju pravi potop komercijalnih letova u Europi u posljednjih godinu dana, otkako je pandemija izazvana koronavirusom zakucala i na europska vrata. Naime, epidemiološke mjere, "zaključavanje" ekonomija i sveprisutan strah od zaraze prizemljili su i zrakoplove pa je u siječnju ove godine, prema podacima Eurostata, u EU bilo dvije trećine, ili 68.1 posto, manje komercijalnih letova nego u istom lanjskom mjesecu. 

Najgore je bilo u vrijeme proljetnog lockdowna

Sličnu dinamiku pada avioprijevoz je imao i na jesen prošle godine. Ipak, najgore je bilo u vrijeme proljetnog lockdowna, tijekom kojeg je zračni prijevoz sveden na minimum. Primjerice, u ožujku prošle godine, kada su se europska gospodarstva počela "zaključavati", pad broja letova u EU iznosio je 44.1 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, u travnju je zračni prijevoz smanjen čak 91.2 posto na godišnjoj razini. U svibnju prošle godine je pad na godišnjoj razini iznosio 89.8 posto, a u lipnju 84.2 posto. 

Stope smanjenja broja letova bile su nešto manje jedino u ljetnim mjesecima, kada je došlo do otvaranja europskih ekonomija i kakve-takve turističke sezone. Tako je u srpnju prošle godine broj letova u EU bio 63.5 posto manji nego u istom mjesecu godinu ranije, u kolovozu je pad na godišnjoj razini iznosio „samo“ 53.4 posto, što je ujedno i najbolji rezultat od početka koronakrize, a u rujnu je broj letova smanjen 58.7 posto.

Tijekom ljetne sezone broj letova i putnika je porastao, ali nije bio ni blizu razina iz 2019.

Istu dinamiku potopa avioprijevoza ima i Hrvatska. U siječnju ove godine, pokazuju podaci Eurostata, broj letova bio je 58.8 posto manji nego u siječnju prošle godine, a zračni promet po sličnim se stopama iz mjeseca u mjesec smanjivao od rujna prošle godine. 

Kao i u ostatku Europe, i u Hrvatskoj je najveći pad avioprometa zabilježen tijekom proljetnog lockdowna. Tako je u ožujku prošle godine, mjesecu sredinom kojeg smo "zaključali" gospodarstvo, bilo 36.6 posto letova manje nego u istom mjesecu 2019. godine. U travnju, mjesecu koji je praktično cijeli bio u znaku lockdowna, broj komercijalnih letova smanjen je za čak 95.5 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, a ogromni minusi su zabilježeni i u svibnju, 93.6 posto, i lipnju, 83.7 posto. 

Tek su dva ljetna mjeseca donijela nešto veći avionski promet, iako je on bio neusporedivo manji nego u istom razdoblju 2019. godine. Tako je u srpnju prošle godine broj komercijalnih letova u Hrvatskoj i prema njoj, prema podacima eurostatističara, bio 61.2 posto manji nego u istom mjesecu godinu ranije, dok je u kolovozu pad iznosio 45.3 posto.

Aviokompanije su na izdisaju

Skupu cijenu koronakrize plaćaju aviokompanije, od kojih su se mnoge našle na rubu stečaja ili su čak završile u njemu. Mediji su već objavili da su od početka 2020. pa do jeseni u stečaju završile 43 aviokompanije, uglavnom manje. Većina ih je i prije izbijanja pandemije koronavirusa imala problema, a sama koronakriza gurnula ih je preko ruba. No, stečajevi su se nastavili i u ostatku prošle godine. U narednom razdoblju, kažu stručnjaci, može se očekivati nastavak problema s kojima se suočavaju aviokompanije. 

Koronakriza je prizemljila i zrakoplove Croatia Airlinesa. Prema podacima o poslovanju u prvih devet mjeseci prošle godine, gubitak Croatia Airlinesa iznosio je 243.5 milijuna kuna, što je 195.1 milijun kuna više nego u istom razdoblju 2019. godine. Hrvatski je avioprijevoznik u prvih devet mjeseci prošle godine prevezao gotovo 1.17 milijuna putnika manje nego u istom razdoblju godinu ranije, što je pad od 69 posto. 

"Epidemiološka kriza drastično je smanjila potražnju za uslugama zračnog prijevoza", poručili su tada iz Croatia Airlinesa.  

Ivan Dadić: Dok se ne riješi problem pandemije, neće biti ni oporavka avioprijevoza

"Dok se ne riješi problem s koronavirusom, teško će biti oporavka avioprijevoza. Zrakoplovne kompanije će se morati restrukturirati i države će im morati pomoći kako bi opstale jer će se, u protivnom, dogoditi pravi pomor aviokompanija u svijetu", upozorava za Index profesor emeritus na zagrebačkom Prometnom fakultetu Ivan Dadić. 

Napominje da je pandemija koronavirusa posebno teško pogodila međukontinentalni prijevoz putnika kojeg gotovo da više i nema ako se uspoređuje s razdobljem prije izbijanja koronakrize. No, kako je zračni promet pupčanom vrpcom vezan uz turizam, u problemima su sva avioputovanja. To se, ističe znanstvena savjetnica iz Instituta za turizam Sanda Čorak, posebno odnosi na poslovna putovanja, kojima nije presudila samo korona, nego i digitalizacija. 

Sanda Čorak: Osim korone, i digitalizacija smanjuje potrebu za poslovnim putovanjima

"Tijekom pandemije smo se više okrenuli organiziranju konferencija i sastanaka putem Zooma i drugih aplikacija. I to smanjuje potrebu za poslovnim putovanjima", poručuje za Index Čorak.

Žrtve korona udara na avioprijevoz nisu samo aviokompanije, nego i zračne luke. Podaci Eurostata, primjerice, pokazuju da je među najvećim aerodromima u EU u siječnju ove godine zračna luka München imala čak 85 posto manje komercijalnih letova nego u siječnju prošle godine, dok je promet na frankfurtskom aerodromu u istom razdoblju potonuo 64 posto. Velike padove broja komercijalnih letova među vodećim europskim zračnim lukama imaju i pariški aerodrom Charles de Gaulle, 63 posto u odnosu na siječanj prošle godine, zatim amsterdamski Schiphol, 61 posto, madridski Barajas, 70 posto, rimski Fiumicino, 78 posto, i bečki Schwechat, 79 posto. Podaci eurostatističara pokazuju da je aviopromet u zagrebačkoj zračnoj luci u siječnju bio 58.9 posto manji nego u siječnju prošle godine.

Eurocontrol je razvio tri scenarija oporavka 

Već i iz tih podataka je jasno da oporavak tog sektora neće biti ni brz ni lagan. Jedna je analiza Europske organizacije za sigurnost u zračnom prometu (Eurocontrol) iz studenog prošle godine pokazala da bi se zračni promet u optimističnom scenariju na razinu iz 2019. mogao vratiti do 2024. godine. U najgorem scenariju, povratak na pretkorona razinu zračnog prometa može se očekivati tek 2029. godine. U srednjem, po njima i izglednom scenariju, avionski bi se promet na razinu iz 2019. godine mogao vratiti do 2026. godine. Sve će ovisiti o dinamici procjepljivanja stanovništva i učinkovitosti cjepiva, kažu u Eurocontrolu. 

I dok se stručnjaci nadaju kako je aviopromet početkom cijepljenja ipak izbjegao najcrnji scenarij, i dalje je otvoreno pitanje dinamike cijepljenja stanovništva. O njoj, naime, ovisi i oporavak zračnoga prijevoza u svijetu. 

"U ovoj godini ne treba očekivati neki značajniji oporavak. Početak oporavka može se očekivati krajem ove ili u sljedećoj godini, a pravi oporavak je izgledan tek u 2023. ili 2024. godini. Sve će ovisiti o stanju pandemije koronavirusa", smatra Dadić. 

Oporavak avioprometa usko je vezan uz oporavak turizma

Čorak je, s druge strane, nešto optimističnija. Kaže da je oporavak zračnoga prijevoza usko vezan uz oporavak turizma te podsjeća da međunarodna istraživanja pokazuju kako su ljudi željni putovanja, posebno nakon godinu dana korona iskustva i zatvorenosti mnogih između četiri zida. 

"Vjerujem da će se i turizam i aviopromet razmjerno brzo oporaviti. Međunarodna istraživanja pokazuju da su putovanja među prioritetima građana te da se može očekivati njihov rast, i to već dolaskom ljepšeg vremena. Naravno, oporavak se neće dogoditi preko noći: bit će dobro ako u ovoj godini promet bude i na polovici onoga iz 2019. godine. No, kako se stanovništvo bude cijepilo, tako će rasti i promet turista pa vjerujem da bismo se već u 2022. ili 2023. mogli vratiti na razinu prometa iz 2019. godine. Jedini izuzetak bi mogla biti poslovna putovanja, kod kojih će vjerojatno trebati nešto više vremena za oporavak", zaključuje Čorak. 

Dok zračni promet opet ne stane na noge, "in" će biti cestovni promet 

Dok se zračni promet ne oporavi, profitirat će cestovni promet. S obzirom na zemljopisni položaj i izgrađenu mrežu autocesta, Hrvatskoj, ističu stručnjaci, to ide u prilog. No, i cestovni promet ovisi o stanju pandemije koronavirusa, kao i o ograničenjima putovanja. 

Uz to, Hrvatska je posljednjih godina postala značajna destinacija za posjete turista iz dalekih zemalja, poput Kine, Južne Koreje ili SAD-a, a oni ovise upravo o zračnom prometu. Stoga će i njihov povratak u Hrvatsku ovisiti o oporavku avioprometa, a on opet ovisi o epidemiološkoj situaciji.