GORAN Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima udruge Franak, u studiju N1 je komentirao današnje odgađanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske na kojoj je raspravljano o pravnim shvaćanjima i pravnim učincima Sporazuma o konverziji ugovora o kreditu u švicarcima u euro i pravima potrošača.

Komentirajući odgodu sjednice Vrhovnog suda na 19. prosinca Goran Aleksić je: "To je neshvatljivo. Ja sam diplomirani inženjer prometa i kad su mi pravnici objasnili zašto je ništetna kamatna stopa, ja sam to shvatio odmah, a njima je trebalo pet godina. Kad su mi ukazali zašto je ništetno pravo za obeštećenje, trebalo mi je pet minuta, a njima pet godina. Sudac treba zastupati pravo, a ne banke. Mora se dopustiti potrošaču da utvrđuje svoje pravo na restituciju, to se utvrđuje sudskim vještačenjem - je li konverzijom dobiveno ono što bi dobio sudskom presudom."

Prelazak na pojedinačne procese

Ako Vrhovni sud odluči suprotno njihovim željama, Aleksić kaže da ne mogu poduzeti ništa, mogu samo pojedinci: "Ne možemo poduzeti ništa, to mogu pojedinci koji su na sudu. To su pojedinačni sudski procesi, mi više nismo stranka u procesu, nego svaki pojedinac koji je tužio banku. Još nije riješeno imaju li pravo na obeštećenje na temelju ništetnih ugovora."

Zbog trajanja današnje sjednice možda se može pretpostaviti da suci nisu na putu da velikom većinom donesu odluku ili postignu konsenzus. "Suci ne bi smjeli razmišljati o tome jesu li u pravu građani ili banke, nego o pravu, a pravo je posve jasno", rekao je Aleksić.

U slučaju da Vrhovni sud odluči da građani, koji su konvertirali kredit, imaju pravo na obeštećenje, Aleksić kaže: "To znači da 20.000 ljudi nastavlja postupke i dobit će obeštećenje, a 35.000 koji čekaju, krenut će na sudove i tužiti banke. Čudni su mi oni koji nisu konvertirali, a nisu tužili, takvih ima 60.000."

Banke i dalje lobiraju

Na pitanje kako to tumači, da neki ne tuže, kaže: "Jedna stvar je neinformiranost, drugo nepovjerenje u sudstvo i treće netko misli da ne može platiti odvjetnika jer nema novca. HNB i vlada ništa ne čine iako se bave zaštitom potrošača - trebali su informirati građane što mogu učiniti."

Ističe da banke i dalje lobiraju za svoje interese: "Bankama je cilj odugovlačiti što više da sve ode k vragu i da nitko ne tuži." Iduće će se godine stvari promijeniti: "U lipnju 2023. tko nije tužio, više neće ni moći. Ali za kunske i euro kredite nema zastare. Stalno govorim ljudima neka tuže. Banke su nezakonito povećavale kamatne stope. Počinile su 125.000 kaznenih djela u švicarcima i još 400.000 kaznenih djela u kreditima s euro valutnom klauzulom i bez nje."

Ističe da suci Vrhovnog suda očito imaju oprečne stavove oko ovog pitanja: "Znam da imaju takve stavove jer to traje već četiri godine. Filozofiraju kao da su Vatikan."